Iz predgovora:
Političko djelovanje vrhbosanskog nadbiskupa Josipa Stadlera sveobuhvatna je analiza Stadlerova djelovanja kao vrhbosanskog nadbiskupa (1882.-1918). Autor knjige Zoran Grijak Stadlerovo djelovanje u Bosni i Hercegovini istražio je u širem sklopu vjerskih, kulturnih, političkih, gospodarskih i socijalnih procesa u Habsburškoj Monarhiji i Europi. Nakon analize historiografskih interpretacija uloge Josipa Stadlera u vjerskom, nacionalno-političkom, socijalnom i kulturnom životu bosanskohercegovačkih Hrvata od 1882. do 1918. godine, autor je obradio bosanskohercegovački ustanak (1875.-1878.) i austrougarsko zauzeće Bosne i Hercegovine 1878. godine te proces uspostave i institucionalne organizacije Vrhbosanske nadbiskupije. Istražio je i ocijenio u dosadašnjoj historiografiji zanemarena ili tendenciozno interpretirana pitanja vezana uz Stadlerovo djelovanje. Posebice je autor istražio kakav je bio Stadlerov odnos prema nekatoličkim zajednicama u Bosni i Hercegovini: prema bosanskohercegovačkim Srbima, Srpskoj pravoslavnoj crkvi, srpskoj nacionalnoj ideologiji i njezinoj velikosrpskoj sastavnici te prema srpskoj borbi za vjersko-prosvjetnu autonomiju i srpskom nacionalnom pokretu u Bosni i Hercegovini; prema bosanskohercegovačkim muslimanima, programu njihova političkog vodstva i muslimanskom pokretu za vakufsko-mearifsku (vjersko-prosvjetnu) autonomiju te prema mogućnosti njihova uključivanja u hrvatski nacionalno-integracijski proces. Analiziran je i Stadlerov utjecaj na nacionalno-političko konstituiranje bosanskohercegovačkih Hrvata početkom 20. stoljeća te njegova uloga u sukobu između dviju političkih organizacija bosanskohercegovačkih Hrvata: Hrvatske narodne zajednice i Hrvatske katoličke udruge i, s tim u svezi, u sukobu između Vrhbosanskog ordinarijata i bosanskohercegovačkih franjevaca. Medu ostalim problemima vezanim uz Stadlerovo djelovanje autor je istražio političke komponente njegova vjerskog djelovanja, koje su se napose očitovale u njegovu radu na promicanju jedinstva između Katoličke i Pravoslavne crkve putem crkvene unije. Istražene su i Stadlerove ideje o rješenju državnopravnog statusa Bosne i Hercegovine, njegove u historiografiji uglavnom nepoznate intervencije kod utjecajnih međunarodnih čimbenika u prilog rješenja državnopravnog položaja Bosne i Hercegovine, njegov odnos prema političkim čimbenicima u Kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji, Austriji, Ugarskoj i Monarhiji kao cjelini te njegov odnos prema slavenskoj i južnoslavenskoj ideji i prema nacionalno-političkom jugoslavenstvu. Ocijenjeni su i Stadlerova uloga u vjerskom i nacionalno-političkom djelovanju hrvatskog episkopata od početka 20. stoljeća do 1918. godine, uzroci negativnog Stadlerova odnosa prema liberalizmu i sekularizacijskim procesima u hrvatskom društvu te brojna druga pitanja vezana uz Stadlerovo djelovanje od 1882. do 1918. godine.
