Iz recenzije:
U Hrvatskoj nisu dosad objavljeni radovi koji bi na osnovi ozbiljnog znanstveno-istraživačkog rada dali odgovore na pitanja sudbine zlata i imovine Nezavisne Države Hrvatske, a time ujedno konfiscirane ili na drugi način otuđene imovine njenih stanovnika, a u prvom redu Židova.
Knjiga dr. Jere Jareba Zlato i novac Nezavisne Države Hrvatske izneseni u inozemstvo 1944. i 1945., pruža znanstveno utemeljene odgovore na pitanja, tvrdnje i nagađanja o zlatu i novcu NDH, rasvjetljava probleme oduzete imovine njenih stanovnika te pridonosi istraživanju povijesti hrvatskog gospodarstva u Drugom svjetskom ratu. Knjiga je plod iscrpna istraživanja na izvorima (ponajviše u Hrvatskom državnom arhivu) i u nijednom svom dijelu se ne povodi za glasinama i špekulacijama, već strogo znanstveno, objavljenim dokumentima, daje valjane odgovore.
U uvodnom dijelu knjige prikazuje se djelatnost Hrvatske državne banke tijekom Drugoga svjetskog rata, koja je kao središnja financijska i emisijska ustanova NDH bila, po prirodi stvari, usko povezana s prebacivanjem dijela zlata i ostalih vrednota u inozemstvo tijekom 1944. i 1945. godine. Ostala poglavlja daju konkretne odgovore na pitanja koliko je zlata i ostalih vrednota iznošeno tijekom rata iz Hrvatske, kamo su ta sredstva iznošena i koja je bila njihova sudbina. U prvom poglavlju knjige obraduje se prijenos određenih količina zlata iz Hrvatske u švicarske banke tijekom 1944. godine i dalja sudbina toga zlata. U drugom i trećem poglavlju knjige, dr. Jareb obraduje iznošenje određenih količina zlata, novca i drugih vrijednosti iz zemlje na samom kraju rata, prigodom povlačenja vlasti i oružanih snaga NDH te velikog broja civila iz Hrvatske prema Austriji u svibnju 1945. godine.
Knjiga dr. Jere Jareba odgovara na mnoga pitanja o sudbini zlata i novca Nezavisne Države Hrvatske. Istodobno predstavlja i važan doprinos rasvjetljavanju hrvatske financijske i gospodarske povijesti u Drugom svjetskom ratu. Ova je knjiga također uvod u potrebna sustavna istraživanja navedenih problema, koji svojom aktualnošću ne pripadaju samo području povijesne znanosti. Velika arhivska građa, dijelom očuvana i u samoj Hrvatskoj, čeka na buduće istraživače čiji bi znanstveni rezultati sasvim trebali osvijetliti taj dio naše prošlosti.
