Iz predgovora:
Njemačka vojska u Hrvatskoj 1941.-1945., knjiga autora Nikole Anića, znanstvenoj i ostaloj javnosti daje sliku o vojnoj prisutnosti i borbi njemačke vojske u Hrvatskoj u Drugom svjetskom ratu i Narodnooslobodilačkom ratu. Autor opisuje s kakvim i s kojim se jedinicama Wehrmachta borila Narodnooslobodilačka vojska (NOV) i partizanski odredi (PO) pod rukovodstvom Glavnog štaba Hrvatske od ustaničkih dana 1941. do kraja rata 1945. Ovo je najcjelovitiji rad dosad objavljen o toj problematici.
Poznato je da su postrojbe Wehrmachta u Drugom svjetskom ratu uopće, pa i u Jugoslaviji, i u Hrvatskoj, bile najkvalitetnije postrojbe u taboru sila Osovine te da je o oružanom sukobu baš s tom vojskom ovisio i ishod rata u cjelini, pa i na pojedinim ratištima i vojištima u Europi. Upravo je zato bilo važno utvrditi kolika je bila njemačka vojna sila, i to u ukupnosti kretanja i borbi te u pojedinim fazama ratovanja na području sukobljavanja s jedinicama NOV i PO Hrvatske.
Ukupni utvrđeni pokazatelji dokazuju da je na teritoriju Hrvatske u NOR-u od 1941. do 1945. godine, u sukobu s jedinicama NOV i PO Glavnog štaba Hrvatske, bilo, pored ostalog, u cjelini ili najvećim dijelom, u kraćem ili duljem razdoblju – 18 njemačkih korpusa ili korpusnih grupa, odnosno 42 divizije, ponajviše visoke kvalitete, iskazane u ratovanju diljem Europe, uz zapaženo i priznato ratničko iskustvo na zapadnoj, sovjetsko-njemačkoj, afričkoj ili talijanskoj fronti. Tim su jedinicama Wehrmachta u Hrvatskoj upravljali vrhunski i profesionalno visoko sposobni njemački kadrovi, kao što su feldmaršali Maximilian von Weichs, Erwin Rommel i Albert Kesselring, generali Alexander Lohr, Lothar Rendulic, Eberhard von Mackensen, Rudolf Luthers, braća Ludwig i Josef Kubler, Gustav Fehn i drugi.
Potrebno je naglasiti kako je autor u knjizi nastojao dati samo vojno obzorje o njemačkim oružanim postrojbama koje su se tijekom Drugog svjetskog rata nalazile u Hrvatskoj i vodile borbe protiv NOVH; s obzirom na sadržaj knjige, autor nije govorio o postupcima Wehrmachta i njegovu odnosu prema civilnom stanovništvu, prema pripadnicima NOV Hrvatske i ostalim antifašistima, kao i o njihovu odnosu prema narodnoj imovini, kulturnoj baštini i privrednim bogatstvima naroda. Ponašanje Wehrmachta na području Hrvatske ne razlikuje se od njegova ponašanja u drugim okupiranim krajevima tadašnje Jugoslavije i svim drugim područjima gdje su bili u Drugom svjetskom ratu. Taj je odnos proizlazio iz nacističke ideologije i osvajačke politike što su ih trasirali Nacional-socijalistička partija Njemačke i njemačko Vrhovno zapovjedništvo, a završile su bezuvjetnom kapitulacijom Trećeg Reicha i Wehrmachta i sudskim procesom u Nürnbergu 1946.
