U suorganizaciji Hrvatskog instituta za povijest i Matice hrvatske 24. listopada 2025. u Palači Matice hrvatske u Zagrebu održan je Znanstveni skup Dubrovački identitet kroz povijest: Od predmodernoga identiteta Dubrovačke Republike do oblikovanja modernoga hrvatskog političkog i kulturnog identiteta grada Dubrovnika (XIV.-XX. st.).
Znanstveni skup organiziran je u sklopu provedbe internoga znanstveno-istraživačkog projekta Hrvatskog instituta za povijest Hrvatska i Europa: institucije i pojedinci u razvoju modernoga društva i države – HEIP – (380-01-02-23-41), koji financira Europska komisija programom NextGenerationEU, u okviru realizacije podprojektne teme „Oblikovanje modernoga dubrovačkog političkog i kulturnog identiteta“. Njegova poglavita svrha bila je objediniti spoznaje eminentnih hrvatskih znanstvenika o povezanosti predmodernih sastavnica etničkog i municipalnog identiteta Dubrovačke Republike s oblikovanjem modernoga dubrovačkog hrvatskog nacionalnog i kulturnog identiteta, uz afirmaciju znanstveno relevantnih činjenica o državnopravnim vezama Dubrovačke Republike s Ugarsko-Hrvatskim Kraljevstvom u predmodernom razdoblju, kojima Dubrovnik po prvi put ulazi u zajednicu s hrvatskim zemljama.
Saznaj više
Intencija Znanstvenog skupa bila je također sustavnije elaborirati ulogu katoličanstva kao jedne od temeljnih sastavnica predmodernoga identiteta Dubrovačke Republike, kao i dubrovačkog identiteta uopće, koja je u dosadašnjim istraživanjima bila zapostavljena, a krucijalno je utjecala i na samo profiliranje državnosti Dubrovačke Republike. Naglasak je stavljen i na afirmaciju historiografski relevantnih činjenica o sasvim eksplicitnim očitovanjima predmodernoga hrvatskog identiteta kod znamenitih dubrovačkih renesansnih i baroknih književnika (Mavro Vetranović, Nikola Nalješković, Dominko Zlatarić, Vladislav Menčetić i dr.), koji ne samo da izrijekom iskazuju predmoderni hrvatski etnički identitet, nego pojedini među njima očituju i hrvatski protonacionalni identitet, odnosno svoju povezanost s ostatkom hrvatskoga protonacionalnog korpusa izvan Dubrovačke Republike. Pozornost se također obratila sasvim eksplicitnim svjedočanstvima o očitovanjima predmodernog hrvatskog identiteta Dubrovčana u djelima znamenitih putopisaca i diplomata koji su posjetili Dubrovačku Republiku u predmodernom razdoblju (Petra Andrejeviča Tolstoja, ruskog grofa i diplomata u službi cara Petra Velikoga i drugih). Poseban naglasak u elaboraciji tema zastupljenih u radu Znanstvenog skupa stavljen je i na linvističke aspekte dubrovačkog govora, napose na položaj dubrovačkoga govora unutar štokavskoga narječja te značajke koje dijeli sa susjednim čakavskim i štokavskim govorima. Glede oblikovanja modernoga dubrovačkog političkog identiteta, jedna od krucijalnih istraživačkih okosnica Znanstvenog skupa bila je analiza tijeka i dinamike hrvatskog nacionalno-integracijskog procesa u gradu Dubrovniku tijekom XIX. i početkom XX. stoljeća te geneze fenomena slovinstva i ideologije dubrovačkih Srba katolika, s kojima se morao sučeljavati, napose u svojim zrelim razvojnim fazama te je upravo iz navedenoga razloga njegov tijek bio iznimno kompleksan i specifičan u općem hrvatskom kontekstu.
Pored svoje primarno znanstvene svrhe, koncentrirane na znanstvenu elaboraciju originalnih istraživanja u sklopu naznačenog tematskog sklopa, analize dubrovačkog identiteta kroz povijest, ovaj Znanstveni skup ujedno je težio predočiti već dosegnute vrijedne rezultate istraživanja eminenthih hrvatskih znanstvenika koji su se u znanstvenom smislu afirmirali na području istraživanja dubrovačke povijesti, uranjajući pritom u vrlo kompleksne slojeve unikatnog dubrovačkog političkog, crkvenog, urbanog i kulturnog identiteta. U tom kontekstu, napose uzevši u obzir činjenicu da su Znanstveni skup svojim sudjelovanjem i izlaganjima podržali eminentni hrvatski znanstvenici specijalizirani za iznimno kompleksnu analizu istraživačkih tema zastupljenih u njegovu radu, s respektabilnim međunarodnim referencama, može se ustvrditi da je Znanstveni skup u svome istraživačkom obuhvatu postigao naznačenu svrhu znanstvene elaboracije dubrovačkog identiteta kroz povijest, s posebnim naglaskom na kontinuitet njegove hrvatske sastavnice od predmorernoga razdoblja pa sve do modernoga doba.
Uz svoju temeljnu znanstvenu svrhu, ovaj Znanstveni skup teži dati poticaj daljnjim znanstvenim istraživanjima povijesnih fenomena naznačenih u njegovu tematskom okviru te pridonijeti njihovu proširenju na širi dijapazon tema koje se referiraju na oblikovanje dubrovačkog identiteta kroz povijest, a ujedno želi afirmirati rezultate svojih istraživanja na inozemnom planu, što se namjerava postići objavljivanjem zbornika radova sa skupa na engleskom jeziku.
