Na samom početku nove nastavne godine predstavnici Hrvatskog instituta za povijest iz Zagreba, dr. sc. Gordan Ravančić i dr. sc. Hrvoje Čapo, posjetili su Filozofski fakultet Univerziteta Crne Gore te u Velikoj vijećnici Fakulteta održali kraće predstavljanje djelovanja i rezultata rada Instituta kolegama i studentima povijesti Filozofskog fakulteta. Predstavnici Instituta donijeli su fakultetskoj knjižnici na poklon 30tak novijih institutskih idanja s ciljem obogaćivanja Knjižnice i produbljivanja međuinstitucionalne suradnje.
Nakon kratkog i prijatateljskog prijama u uredu dekanice prof. dr. sc. Tatjane Novović, tijekom kojeg su razmjenjena iskustva u suočavanju sa sve većim problemima organiziranja i financiranja istraživačkog rada i visokoškolske nastave u području humanističih znanosti okupljenim studentima i profesorima studijskog programa Istorije predstavljen je rad Hrvatskog instituta za povijest.
Goste i dosadašnju suradnju Fakulteta i Instituta prestavio je prodekan prof. dr. sc. Marijan Premović, nakon čega je pomomoćnih ravnatelja Instituta dr. sc. Ravančić upoznao auditorij s osnovim djelelatnostima Instituta, novouspostavljenom organizacijskom strukturom, tekućim projektima i rezultatima istraživanja institutskih djelatnika.
Hrvatski institut za povijest najveći je javni istraživački institut u području humanističkih znanosti u Republici Hrvatskoj i zapošljava oko 70 istraživača organiziranih u šest znanstvenih odjela. Večina odjela je organizirana prema kronološkom principu (srednji vijek, rani novi vijek, moderno doba, suvremena povijest) dok su dva odjela organizirana prema tematskom principu od kojih jedan je usmjerne na povijesne izvore i digitalnu povijest, a drugi je institutska Podružnica za proučavanje povijesti Slavonije, Srijema i Branje, koja je smještena u Slavonskom Brodu.
Institut razvija snažnu međuinstitucionalnu suradnju s različitim partnerima u Hrvatskoj i unutar regije. Iako su istraživački rezultati Instituta u javnosti u najvećoj mjeri prepoznati u području suvremene povijesti, rezultati istraživačkog rada na ranijim povijesnim razdobljima također su od velike važnosti za razvoj historiografije ne samo unutar Republike Hrvatske nego općenito u regiji.
Institutski istraživači trenutno provode istraživanja kroz 8 institucijskih projekata financiranih putem europske platforme NextGenerationEU, te uz to i nekoliko projkata koje financira nacionalna zaklada za znanost. Osim toga tu su i četiri suradnička projekta financirana dijelom i putem Njemačke zaklade za znanost (DFG) i Zaklade Alexander von Humboldt (AHS).
Sva istraživanja na Institutu provode se u skladu sa smjernicama institutske Strategije i mogu se sumirati kroz pet glavnih problemsko-istraživačkih kompleksa:
povijesni izvori, historiografija i digitalna humanistika
povijest društva i povijest institucija
urbana povijest, ekonomska povijest, povijest okoliša, povijesna demografija
kulturna, intelektualna i memorijalna povijest
vojna i ratna povijest
Osim toga, znanstvena i stručna djelatnost Instituta provodi se i kroz rad znanstveno istraživačkih centara čiji predmet, opseg i vrijeme djelovanja utvrđuje Znanstveno vijeće Instituta. Trenutno su ustanovljena četiri takva centra usmjerena na: diplomatsku povijest, povijest redovništva, suradnju hrvatskih i američkih povjesničara u proučavanju predmoderne povijesti, te povijest sporta.
Dr. Ravančić je predstavio i izdavačku djelatnost Instituta u sklopu koje je u posljednjih 15 godina objavljeno više od 200 monografskih izdanja Uz to Institut redovito objavljuje i četiri znanstvena časopisa koji su svi indeksirani u relevantim bibliografskim bazama poput baze Scopus. Ti časopisi su Časopis za suvremenu povijest koji izlazi 3 puta godišnje, časopis Povijesni prilozi koji izlazi 2 puta godišnje, te Review of Croatian History i Scrinia Slavonica od kojih svaki izlazi jedanput godišnje. Dr. Ravančić je na kraju pozvao okupljene na daljnju suradnju i da se o institutskim izdanjima, projektima i drugim aktivnostima mogu dodatno informirati i putem institutskih mrežnih stranica (www.hipzg.hr).
U nastavku predstavljanja rada Instituta dr. sc. Hrvoje Čapo, zamjenik predsjednice Znanstvenog vijeća Instituta, predstavio je rad jednog od znanstvenih centara Instituta – Znanstveno-istraživačkog centra za diplomatsku povijest (ZICDP) . Osnivanje ovog centra bilo je u uskoj svezi s dotadašnjim istraživačkim radom ranije okončanih projekata koji su se bavili poviješću diplomacije na istočnoj jadranskoj obali u predmodernom razdoblju, te istraživanjima američkih diplomatskih izvješća iz razdoblja između dva svjetska rata. Centar je osnovan i svoje aktivnosti provodi kroz suradnju Instituta, Hrvatskog državnog arhiva i Ministarstva vanjskih i europskih poslova RH i danas okuplja 13 istraživača čije se aktivnosti svode na prikupljanje i analizu različitih povijesnih diplomatskih vrela iz američkih, francuskih, talijanskih/vatikanskih arhiva. Jedan od ciljeva projekta jest omogućiti javni otvorni pristup prikupljenoj diplomatskoj građi nakon historiografske obrade. U zaključku svog izlaganja dr. Čapo je pozvao okupljne na suradnju.
Nakon formalnog dijela predstavljanja, predestavnici Instituta nastavili su razgovor o mogućnostima dalnje znanstvene suradnje s kolegama prof. dr. sc. Marijanom Premovićem, doc. dr. sc. Daliborom Elezovićem i dr. sc. Vasiljem Jovovićem
