Na redovitoj sjednici Vlade RH, 16. travnja 2026., donijet je Zaključak kojim se pokreće znanstveni projekt “Žrtve ratova i državnog/političkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stoljeća”. Projekt će provoditi i koordinirati Hrvatski institut za povijest u razdoblju trajanja projekta od pet godina. Zakljucak Vlade RH
Iz teksta projektnog prijedloga:
Problematika žrtava ratova i političkog nasilja na hrvatskim povijesnim prostorima 20. stoljeća predstavlja složeno i emotivno osjetljivo područje istraživanja, obilježeno različitim oblicima nasilja i represije kroz nekoliko ratova i političkih režima. Ratovi, revolucije, političke promjene i ideološke borbe ostavile su dubok trag na društvu, a istraživanja o žrtvama tih sukoba često su podložna političkim interpretacijama i ideološkim podjelama. U kontekstu Prvoga i Drugog svjetskog rata, najviše su se istraživale žrtve Nezavisne Države Hrvatske (NDH) i komunističkog režima. NDH je bila odgovorna za nasilje i zločine nad neistomišljenicima, posebno nad Srbima, Židovima i Romima, a broj žrtava i okolnosti njihova stradanja još su kontroverzna tema naše povijesti. U komunističkom razdoblju, na kraju i nakon Drugog svjetskog rata, uslijedila je represija protiv političkih protivnika novog režima, a mnogi su bili zatvarani, proglašavani neprijateljima naroda i likvidirani. Istraživanja o žrtvama tog razdoblja često su bila ograničena zbog političkog okvira Jugoslavije, države u kojoj se povijest često selektivno i pristrano tumačila. Povijesna istraživanja o žrtvama rata devedesetih godina 20. stoljeća postala su ključna nakon stvaranja samostalne Republike Hrvatske. Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata dosad je ostvario značajan doprinos u identificiranju i dokumentiranju ratnih žrtava svih nacionalnosti te i dalje ulaže značajne napore u njihovu identificiranju, popisivanju i istraživanju okolnosti njihovoga stradavanja. Zbog svega toga, istraživači, primarno povjesničari koji se bave žrtvama ratova i političkog nasilja 20. stoljeća suočavaju se s različitim izazovima poput nedostupnosti nekih arhivskih izvora ili pak djelovanja pojedinih društvenih skupina koje nastoje instrumentalizirati povijest i vrše pritisak na institucije i pojedince koji istražuju povijest.
Unatoč tim preprekama, posljednjih desetljeća napravljen je pomak u razumijevanju i priznavanju žrtava političkog nasilja kroz suradnju s međunarodnim institucijama, objavu novih izvora i znanstvenih radova te poticanjem dijaloga među povjesničarima. No za cjelovitiji pristup istraživanju prošlosti potrebno je prevladati ideološke barijere i omogućiti daljnje iskorake u objektivnom istraživanju svih žrtava ratova i političkog nasilja.
Polazeći od Izvorišnih osnova i Temeljnih odredaba Ustava Republike Hrvatske te od Rezolucije Europskog parlamenta o europskoj savjesti i totalitarizmu od 2. travnja 2009., Vlada Republike Hrvatske na svojoj je sjednici 2. ožujka 2017. donijela odluku o osnivanju Vijeća za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima. Kao jednu od temeljnih zadaća, Vijeće je imalo zadatak formuliranja sveobuhvatnih preporuka usmjerenih na suočavanje s prošlošću. Vijeće je u veljači 2018. donijelo Dokument dijaloga u kojemu je, između ostalog, donijelo prijedloge nekih mjera za prevladavanje posljedica vladavine nedemokratskih režima (Zagreb, 28. veljače 2018., str. 15–16). U prijedlozima je, među ostalim, stajalo:
‒ Poticati aktivnosti znanstvene, kulturne i političke zajednice koje vode suočavanju s prošlošću kulturom dijaloga i politikom sjećanja u kojima se razvijaju rekoncilijantni oblici društvenih i političkih odnosa te unaprjeđuje demokratski i humanistički identitet zemlje.
‒ Poticati znanstvena, historiografska, politološka, pravna, socijalnopsihološka i druga istraživanja radi ostvarivanja kompleksnog uvida u teme prošlosti kao uvjeta njihova širega i boljega razumijevanja u sadašnjosti.
‒ Razviti širu istraživačku mrežu povezivanja fakulteta, instituta i drugih znanstvenih i stručnih organizacija i stručnjaka koja bi rezultirala publiciranjem analitičkih, ali i sintetskih makroprojekata vezanih uz istraživanje prošlosti te uz suočavanje i prevladavanje njezinih negativnih posljedica u sadašnjosti.
‒ Otvoriti i kritički istražiti te objaviti arhivsko gradivo i druge izvore vezane uz djelovanje pojedinih nedemokratskih režima te ostvariti preduvjete za kompleksan znanstveni rad na kritičkoj analizi i studiji moderne hrvatske povijesti, posebno povijesti Kraljevine SHS/Jugoslavije, NDH i povijesti SFRJ.
‒ Nastaviti rad i dodatno osposobiti istraživačke timove radi kritičkoga preispitivanja svih politiziranih pristupa u utvrđivanju broja žrtava nedemokratskih režima te radi pronalaženja i obilježavanja mjesta zločina i masovnih grobnica uz osiguranje dostojanstvenog ukopa žrtava. (…)
‒ Osigurati sudjelovanje međunarodno priznatih institucija i stručnjaka na širim ili specijaliziranim skupovima vezanim uz teme suočavanja s prošlošću te publicirati takve rasprave i radove (uključujući e-publikacije).
Znanstveni projekt pod nazivom „Žrtve ratova i državnog/političkog nasilja u Hrvatskoj povijesti 20. stoljeća” može značajno pridonijeti ostvarivanju prijedloga iz Dokumenta dijaloga na nekoliko načina.
Kao prvo, projekt će omogućiti detaljno istraživanje i dokumentiranje žrtava ratova i političkog nasilja, što će pridonijeti boljem razumijevanju povijesnih događaja i njihovih posljedica. Rezultati istraživanja mogu poslužiti kao temelj za daljnje historiografske, politološke, pravne i socijalno-psihološke studije.
U okviru projekta ostvarit će se suradnja između fakulteta, instituta i drugih znanstvenih i stručnih organizacija, čime će se stvoriti šira istraživačka mreža. Ova mreža će omogućiti razmjenu znanja i resursa te zajedničko objavljivanje analitičkih i sintetskih radova. Projekt će poticati otvaranje i kritičko istraživanje arhivskog gradiva vezanog uz djelovanje nedemokratskih režima. Objavljivanje ovih izvora omogućit će kompleksan znanstveni rad na analizi moderne i suvremene hrvatske povijesti.
Predviđeno je kritičko preispitivanje svih politiziranih pristupa u utvrđivanju broja žrtava nedemokratskih režima. Posebno je to vezano za pitanje broja žrtava Drugog svjetskog rata i poraća. Dosadašnja istraživanja demografskih i stvarnih gubitaka omogućuju spoznaju o približnom mogućem, broju žrtava i stradalih. U utvrđivanju demografskih i stvarnih ljudskih gubitaka postoje ozbiljne dvojbe u vezi s brojem stradalih i žrtava prema nacionalnoj/etničkoj, ideološkoj i vojnoj pripadnosti, kao i prema mjestu gubitka života i počinitelju odnosno prouzročitelju smrti. U projektu će se raditi i na pronalaženju i obilježavanju mjesta zločina i masovnih grobnica te osiguravanju dostojanstvenog ukopa žrtava. Osigurat će se sudjelovanje međunarodno priznatih institucija i stručnjaka na skupovima vezanim uz teme suočavanja s prošlošću. Objavljivanje rasprava i radova, uključujući e-publikacije, omogućit će širu dostupnost rezultata istraživanja. Ovaj projekt treba pridonijeti boljem razumijevanju i prevladavanju negativnih posljedica prošlosti, unaprjeđenju demokratskog i humanističkog identiteta zemlje te razvoju kulture dijaloga i politike sjećanja.
Glavni ciljevi ovoga projekta su izrada digitalizirane baze podataka (PostgreSQL) o poginulima, ubijenima i nestalima koji su prikupljeni tijekom istraživanja, te formiranje istraživačkoga tima koji bi hrvatskoj historiografiji osigurao kvalitetne temelje za buduća istraživanja ove prijeporne i opterećujuće povijesti. Cilj projekta jest popisati sve žrtve s teritorija današnje Hrvatske i Hrvate s teritorija bivših Jugoslavija poginule i ubijene u ratovima tijekom 20. stoljeća (Prvi i Drugi svjetski rat, Domovinski rat), te Hrvate čija je smrt posljedica državnog/političkog nasilja na teritoriju bivših Jugoslavija, posebice neposredno nakon Prvog i Drugog svjetskog rata, kao i sve žrtve državnog/političkog nasilja u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj.
Uz izradu popisa žrtava, zadaća istraživača na projektu je prikupljati i ažurirati izvore o poginulima i objavljivati popise žrtava ili izvore relevantne za temu te pisanje znanstvenih i stručnih radova i njihovo predstavljanje široj javnosti.
