I ove godine rad naših djelatnica i djelatnika prepoznat je i nagrađen. Na ovogodišnjem Kliofestu čak petero naših djelatnika je dobilo nagrade – gotovo u svim kategorijama. Čestitamo!
Nagrada „Vjekoslav Klaić“ za popularizaciju
– dodjeljuje se dr. sc VIJOLETI HERMAN KAURIĆ za doprinos popularizaciji povijesne znanosti, napose tematike Prvoga svjetskog rata, na televiziji, radiju i drugim platformama
Cjelokupan znanstveni put dr. sc. Vijolete Herman Kaurić, više znanstvene suradnice Hrvatskoga instituta za povijest, posvećen je istraživanju razdoblja Prvoga svjetskog rata i iz toga okvira iskaču tek pojedini radovi. Posebno važna sastavnica njenog javnog djelovanja je popularizacija te velike teme hrvatske povijesti, desetljećima marginalizirane u svakom pogledu. Upravo je dr. sc. Vijoleta Herrnan Kaurić 2012. okupila malobrojne znanstvenike i entuzijaste koji su se bavili tom temom. Tako je nastao Inicijativni odbor za obilježavanje stogodišnjice Velikoga rata, a kasnije i Udruga 1914-1918. Zahvaljujući posebice trudu i te skupine ljudi, u posljednjih deset godina održan je niz javnih događanja, a vrhunac je bila svečana državna komemoracija u Zagrebu. No, najveći utjecaj na podizanje javne svijesti o važnosti Prvoga svjetskoga rata za Hrvatsku izvršili su dokumentarci Krešimira Čokolića u produkciji HRT-a, u kojima je Vijoleta Herman Kaurić aktivno sudjelovala. Njeno gostovanje u radijskim emisijama „Povijesne kontroverze“ na HR3 u nekoliko navrata i drugi oblici popularizacije, npr. u povodu 110. obljetnice (2024.), uvijek su za temu imali Prvi svjetski rat, o kojemu mnogi dugo nisu znali gotovo ništa. To bjelodano pokazuje koliko se isplatio višegodišnji trud uložen u promoviranje važnosti Velikoga rata i razvijanje kulture sjećanja na taj rat na području Hrvatske.
Nagrada „Mirjana Gross“ za knjigu
– dodjeljuje se dr. sc. DAVORU MARIJANU za knjigu Hrvatska u Jugoslaviji 1980-ih: Lažna svijest i svjesna laž
Dr. sc. Davor Marijan radi kao znanstveni savjetnik u Hrvatskom institutu za povijest. Bavi se istraživanjem suvremene hrvatske povijesti. Do objave knjige Hrvatska u Jugoslaviji 1980-ih: Lažna svijest i svjesna laž u hrvatskoj je historiografiji bila objavljena samo jedna knjiga o Hrvatskoj u Jugoslaviji u 1980-ima, i to još davne 1986. godine. Knjiga je pisana historiografskom metodom, kombinirajući analizu povijesnih izvora s konzultiranjem relevantne povijesne i druge literature. Autor svoju naraciju temelji na analizi ogromnog broja izvora i široke literature, na temelju kojih je dao prikaz Hrvatske u Jugoslaviji u razdoblju od smrti Josipa Broza Tita do višestranačkih izbora u proljeće 1990. godine. Autor je pokazao koliko su 1980-te bile kompleksne godine i zašto s pravom nose naziv godine „hrvatske šutnje“. Naime, težišni dio knjige odnosi se na „slučajeve“ koji su po partijskom poimanju ugrožavali njezin interes i koji su etiketirani kao kontrarevolucija, a koji su službeno bili u domeni političko-sigurnosne situacije. Usporednim prikazom raznih slučajeva iz drugih republika, autor je pokazao u kojoj je mjeri Jugoslavija bila nedovršena država, a njezina politička elita bez održivog uporišta. Knjiga dr. sc. Davora Marijana Hrvatska u Jugoslaviji 1980-ih: Lažna svijest i svjesna laž istraživački je otvorila važno razdoblje suvremene hrvatske povijesti o kojem su naše spoznaje do sada bile manjkave i površne te dobrim dijelom utemeljene na pojedinačnim iskustvima.
Nagrada „Tadija Smičiklas“ za objavljivanje arhivskog gradiva
– dodjeljuje se prof. dr. sc. IVANU MAJNARIĆU i dr. sc. ANTI BEĆIRU za objavljivanje izvora Introitus et exitus communium mediaevalium Adriatici orientalis. Volum I. Spalatum et Tragurium / Spisi prihoda i rashoda srednjovjekovnih istočnojadranskih gradova. Svezak I. Split i Trogir
Knjiga gradiva koje su priredili prof. dr. sc. Ivan Majnarić i dr. sc. Ante Bećir rezultat je njihova minucioznoga rada na transkripciji i analizi arhivskoga gradiva, koje je od izuzetne važnosti za povijest kasnosrednjovjekovnih gradova Splita i Trogira, odnosno uopće kasnosrednjovjekovnih kraljevstava Dalmacije i Hrvatske. Djelo predstavlja izuzetno vrijedan doprinos historiografiji donoseći temeljito kritički obrađen korpus srednjovjekovnih dokumenata koji na latinskom jeziku svjedoče o ekonomskom i administrativnom životu istočno-jadranskih gradova, konkretno Splita i Trogira. Riječ je o registrima prihoda i rashoda iz 14. i 15. stoljeća, koji predstavljaju izvor od neprocjenjive važnosti za proučavanje načina funkcioniranja gradskih financija, trgovine, uprave i distribucije komunalnih resursa u srednjovjekovnoj Dalmaciji. Ovim djelom autori su ponudili akademskoj zajednici cjelovito transkribirane i suvremeno priređene spise s regestama i na hrvatskom i talijanskom jeziku, a njih su u uvodnoj studiji na hrvatskom i talijanskom jeziku kontekstualizirali i smjestili u širi okvir o razvoju gradskih blagajni i oblikovanju sustava prihoda i rashoda u srednjovjekovnim gradovima istočnoga Jadrana.
Nagrada „Tadija Smičiklas“ za objavljivanje arhivskog gradiva
– dodjeljuje se dr. sc. LOVORKI ČORALIĆ i dr. sc. FILIPU NOVOSELU za objavljivanje izvora Gradivo za povijest istočnoga Jadrana u ranom novom vijeku, sv. IV / Fontes spectantes historiam Adriatici orientalis priscae aetatis recentioris, vol. IV: Spisi zadarskoga bilježnika Franje Sorinija (1659.–1662.) / Acta notarii iadrensis Francisci Sorini (1659-1662)
S obzirom na karakter i raznovrsnost objavljenih isprava, knjiga priređenog gradiva dr. sc. Lovorke Čoralić i dr. sc. Filipa Novosela, iskusnih i već dokazanih znanstvenika u priređivačkoj djelatnosti izvornog gradiva ranoga novog vijeka, čini prvorazredni povijesni izvor za razmatranje društvenih diferencijacija, gospodarskih interakcija, ali i uopće svakodnevnog života u Zadru i njegovu okruženju sredinom 17. stoljeća. Budući da se djelovanje zadarskoga bilježnika Franje Sorinija većim dijelom protezalo unutar trajanja Kandijskoga rata, ovaj pothvat priređivanja izvornoga arhivskog gradiva zasigurno će biti od koristi istraživačima najrazličitijih aspekata povijesti dalmatinskih komuna unutar navedenoga razdoblja. Budući da su priređivači osobitu pozornost pri prijepisu isprava posvetili očuvanju izvornosti rukopisa, priredili su kvalitetan materijal i za proučavanje talijanskoga jezika (napose mletačkoga dijalekta) stručnjacima i istraživačima zainteresiranima za problematiku s područja lingvistike, filologije i paleografije. Navedeno u potpunosti ukazuje i na interdisciplinarne potencijale ove knjige za proučavanje turbulentnog i kompleksnog 17. stoljeća na istočno-jadranskom prostoru.
