{"id":4827,"date":"2020-07-23T13:07:37","date_gmt":"2020-07-23T12:07:37","guid":{"rendered":"http:\/\/isphr.local\/?p=4827"},"modified":"2020-07-23T13:07:37","modified_gmt":"2020-07-23T12:07:37","slug":"odgovor-dr-sc-nikice-barica-na-navode-silvestra-milete","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.hipzg.hr\/en\/odgovor-dr-sc-nikice-barica-na-navode-silvestra-milete\/","title":{"rendered":"Odgovor dr. sc. Nikice Bari\u0107a na navode Silvestra Milete"},"content":{"rendered":"

\"slika<\/a><\/p>\n

Na portalu Historiografija.hr objavljen je 17. srpnja 2020. razgovor s povjesni\u010darom i filmologom Silvestrom Miletom, pod naslovom \u201ePri\u010da o Diani Budisavljevi\u0107 izmi\u010de svrstavanju u ideolo\u0161ke ladice\u201c. U njemu Mileta govori o svojim istra\u017eivanjima o Diani Budisavljevi\u0107 i suradnji na nagra\u0111ivanom filmu \u201eDnevnik Diane Budisavljevi\u0107\u201c redateljice Dane Budisavljevi\u0107.<\/p>\n

Mileta se osvrnuo i na moj uradak koji se bavi sudbinom civila nakon bitke na Kozari sredinom 1942., a gdje se spominje i djelovanje Diane Budisavljevi\u0107.[1]<\/a><\/p>\n

Prvo je Mileta objasnio kako je kao honorarni, a zatim i stalni suradnik na projektu izrade filma izvr\u0161io golema istra\u017eivanja, prikupio raznovrsne izvore za taj film, koji svojom umjetni\u010dkom obradom \u201ene zna\u010di odustajanje od vjerodostojnosti\u201c (ne daj bo\u017ee) nego, obja\u0161njava Mileta \u201eodre\u0111eni tip selekcije gra\u0111e\u201c. Unato\u010d tome, film se \u201ejako trudio\u201c prikazati \u201eistinu\u201c.<\/p>\n

Nakon toga nam Mileta obja\u0161njava \u0161to, u \u201estrogo historiografskom smislu\u201c, smatra najve\u0107im doprinosom tih svojih istra\u017eivanja i samoga filma Dane Budisavljevi\u0107. Tu on navodi ustanovljavanje identiteta Gustava von Kocziana, budu\u0107i da je on bio, ni manje ni vi\u0161e, nego \u201eklju\u010dna osoba\u201c u dobivanju dozvole za odvo\u0111enje srpske djece iz Jasenovaca. U ostale klju\u010dne uspjehe Mileta navodi i \u201ezna\u010dajno produbljivanje\u201c spoznaja o logoru Loborgrad, a posebno o njegovom upravitelju Dragutinu Karlu Hegeru, kojega se, obja\u0161njava Mileta, u na\u0161oj historiografiji do sada \u010dak mije\u0161alo s Vilkom Hegerom.<\/p>\n

Von Koczianom, Miletinim \u201epozitivcem\u201c, op\u0161irnije \u0107u se baviti kasnije. \u0160to se ti\u010de novih spoznaja i utvr\u0111ivanja pravoga imena Hegera, zaista je smije\u0161no kada Mileta to nagla\u0161ava kao bitnu novu spoznaju. Nije li dr. Ja\u0161a Romano jo\u0161 1980. napisao da je upravitelj logora Loborgrad i Gornja Rijeka bio Karlo Heger? Nije li dr. Narcisa Lengel Krizman jo\u0161 1985. to ponovila i nije li dr. Carl Bethke u jednom vrijednom \u010dlanku kojega je, u jednom zborniku radova, 2010. objavio Hrvatski institut za povijest, tako\u0111er pisao o Hegeru? I nakon svega toga, od svog silnog trogodi\u0161njeg istra\u017eiva\u010dkog rada, Mileta kao veliki \u201euspjeh\u201c navodi da je otkrio toplu vodu, odnosno kako se to\u010dno zvao Heger. Zaista smije\u0161no\u2026<\/p>\n

Nakon toga Mileta se baca na moju malenkost, ali ne mo\u017ee me percipirati kao samostalnu osobu, pa upozorava na \u201eopasno manipulativni\u201c dvojac koji o toj temi \u201eipak ne\u0161to zna\u201c, a to su moja malenkost i Igor Vuki\u0107, predsjednik Dru\u0161tva za istra\u017eivanje trostrukog logora Jasenovac. Pri tome Mileta, kao predsjednik Komiteta za ONO i DSZ, koji dobro prepoznaje unutarnje neprijatelje isti\u010de da mene i Vuki\u0107a treba \u201epromatrati zajedno\u201c, bez obzira na razlike u akademskom stupnju, a zatim nastavlja:<\/p>\n

Iza fasade mno\u0161tva domobranskih i usta\u0161kih izvora koje Bari\u0107 koristi pomalja se jedna posve fantasti\u010dna slika \u2013 to je slika 5-6 tisu\u0107a partizanskih boraca koji ispred sebe tjeraju najmanje 60 (po nekim izvorima i do 100) tisu\u0107a civila na Kozaru, potom ih bezo\u010dno ostavljaju\u0107i da se za njih, uredno i civilizirano, uz razumljive te\u0161ko\u0107e ratnih operacija, pobrine ure\u0111eni aparat NDH. U stvarnosti su ti ljudi, \u017eene, djeca i starci kojima su zreli mu\u0161ki \u010dlanovi obitelji (civili) \u010desto prethodno bili pobijeni, dizani iz vlastitih, \u010desto odmah potom zapaljenih ku\u0107a, a o tome tko ih je od tamo tjerao postoje \u010dak i filmski zapisi, ako nam se ve\u0107 svjedo\u010denja i arhivski dokumenti ne-usta\u0161ke i ne-domobranske provenijencije ne \u010dine vjerodostojnima. Ako i zanemarimo uobi\u010dajene usta\u0161ke\u00a0random<\/em>\u00a0pokolje, interes toga nesumnjivo etni\u010dkog (a ne tek vojno-operacijskog) \u010di\u0161\u0107enja stanovni\u0161tva bio je i transfer robovske radne snage u osovinske zemlje, no logori nisu, usprkos Luburi\u0107evom busanju u prsa, bili spremni primiti toliki broj ljudi \u0161to je dovelo do pomora gla\u0111u i tifusom. U jo\u0161 daljem planu ove bari\u0107-vuki\u0107evske freske nalazi se zamisao o ure\u0111enoj utopiji NDH u kojoj problemi po\u010dinju s pojavom krvolo\u010dnih partizana koji naru\u0161avaju ustavnopravni poredak, a ne s protusrpskim i antisemitskim zakonskim odredbama, otvaranjem prvih logora i pokoljima u travnju 1941.<\/p>\n

Da kolega Mileta, koristio sam mno\u0161tvo izvora NDH, ali u mome \u010dlanku koristio sam i izvore KPJ, odnosno NOP-a, kao i dokumente njema\u010dke i talijanske vojske! Da sam mogao na\u0107i vi\u0161e tih dokumenata, vi\u0161e dokumenata NDH, sigurno bih i njih iskoristio. Mileta se hvali\u0161e kako je u 2-3 godine na\u0161ao mno\u0161tvo novih izvora, iako mi se \u010dini da je otkrivao toplu vodu, ali mu onda smeta \u0161to sam ja koristio \u0161to sam vi\u0161e mogao prethodno nekori\u0161tenih izvora i to institucija NDH. No, kada mu izvori NDH odgovaraju, primjerice kada treba pokazati \u201esrpsku iskaznicu\u201c koju je dr. Juliju Budisavljevi\u0107u, suprugu Diane Budisavljevi\u0107, izdalo Ravnateljstvo usta\u0161kog redarstva, onda mu izvori NDH ne smetaju.<\/p>\n

O \u201epomaljanju\u201c jedne posve \u201efantasti\u010dke slike\u201c pred Miletinim o\u010dima bojim se da je ograni\u010den u shva\u0107anju, pa mu se \u010ditanje izvora koji mu ne odgovaraju \u010dini kao \u201efantasti\u010dna slika\u201c. No, osim njegovim apstraktnih halucinacija, \u0161to mi Mileta ima konkretno prigovoriti?<\/p>\n

Poku\u0161ava Mileta, ali mu ne ide. Tako on u toj \u201efantasti\u010dnoj slici\u201c vidi da su partizani tjerali pred sobom civile na Kozaru, a zatim su ih \u201ebezo\u010dno\u201c napustili. Gdje sam ja u mome \u010dlanku napisao da su ih partizani \u201ebezo\u010dno\u201c napustili? Odnosno gdje sam napisao da su ih \u201eostavili za sobom\u201c? Usput bih skrenuo pa\u017enju na prilog Joce Marjanovi\u0107a objavljen 1971. u Beogradu u izdanju Kozara u Narodnooslobodila\u010dkom ratu, Zapisi i sje\u0107anja<\/i>, koji ipak primje\u0107uje da \u201emnogi sad prigovaraju\u201c da su kozara\u010dki partizani pogrije\u0161ili \u0161to su dozvolili povla\u010denje naroda u Kozaru, koje je dijelom bilo i \u201eorganizovano\u201c, da partizani, kada su se na\u0161li u okru\u017eenju osovinskih snaga nisu na po\u010detku ni shvatili \u201esvu te\u017einu situacije\u201c, kao i da \u201emnogi\u201c govore da nije izabrano pravo vrijeme i mjesto za proboj.[2]<\/a> Dakle u vrijeme socijalisti\u010dke Jugoslavije, u izdanjima koja svakako nisu dovodila u pitanje NOR i socijalisti\u010dku revoluciju \u2013 navodi se da je me\u0111u nekada\u0161njim partizanskim borcima, me\u0111u srpskim civilima kozara\u010dkog kraja, i desetlje\u0107ima nakon tih doga\u0111aja o\u010dito bilo nekakvih \u201eprigovora\u201c na odluke partizana u tim doga\u0111ajima. Pa neka se kolega Mileta upita za\u0161to je bilo \u201eprigovora\u201c, iako mi se ovaj apel \u010dini uzaludnim jer je iz njegovog izlaganja na portalu Historiografija.hr vidljivo da ima slaba\u0161ne spoznajne sposobnosti\u2026<\/p>\n

Oko Miletine tvrdnje da se za srpski zbjeg zatim pobrinuo \u201eure\u0111eni aparat NDH\u201c. Tijekom mojih istra\u017eivanja drugih tema nailazio sam i snimao dokumente koji su se odnosili na preseljenje Srba s Kozare u Slavoniju, kasnije sam u fondu HR-HDA-220 na\u0161ao vrijedan izvor \u2013 zapisnik odluka visokih vlasti NDH kako postupati s kozara\u010dkim zbjegom, zatim sam u fondu HR-HDA-226 na\u0161ao nekoliko vrijednih dokumenata povezanih s ovom temom i, na kraju, otkrio sam knjigu Danka R. Vasovi\u0107a, Waldheim, jedna karijera<\/i> (Zagreb 1988.) u kojoj se nalaze vrijedni faksimili dokumenata koji se odnose na Kozaru 1942. Na temelju svega toga, i niza drugih izvora, napisao sam moj \u010dlanak i pokazao da ve\u0107ina Srba s Kozare ipak nije, nakon zavr\u0161etka operacije protiv kozara\u010dkih partizana, odmah odvedena u Jasenovac i pobijena, \u0161to i danas tvrde neki srpski povjesni\u010dari. To ne zna\u010di da ti ljudi nisu te\u0161ko stradali od NDH (i Nijemaca), na razne na\u010dine, ali nisu najve\u0107im dijelom odvedeni u Jasenovac i pobijeni. A u sklopu svega toga \u2013 na temelju novih izvora \u2013 prikazao sam da su se vlasti NDH, ne iz humanisti\u010dko-antifa\u0161isti\u010dkih, ali, da, iz svojih politi\u010dkih, propagandnih i drugih razloga \u2013 zaista trudile Srbima iseljenima s Kozare osigurati odre\u0111enu zdravstvenu pomo\u0107 i hranu. Tako\u0111er sam u mome \u010dlanku napisao da je unato\u010d tome polo\u017eaj tih ljudi bio vrlo slab. Ali Mileta, sli\u010dno isljednicima u Gavrasovom L’Aveu<\/i>, meni isljedni\u010dki dr\u017ei lekcije i docira mi, iako navodim ono \u0161to on tvrdi da pre\u0161u\u0107ujem.<\/p>\n

U tom smislu glupo je Miletino nagla\u0161avanje da su mu\u0161karci na Kozari ubijani, a \u017eene, djeca i starci odvo\u0111eni, kada sam ja u mome \u010dlanku detaljno opisao da su njema\u010dke i snage NDH na Kozari provodile masovna strijeljanja, a smije\u0161no je da Mileta-filmolog obja\u0161njava da o tome postoje \u010dak i \u201efilmski zapisi\u201c. Pa \u0161to \u0107e mi filmski zapis kada sam u<\/p>\n

mom \u010dlanku citirao izvje\u0161taj Oblasnog komiteta KPJ za Bosansku krajinu iz sredine kolovoza 1942. koji navodi da Nijemci i snage NDH nakon okon\u010danja operacije na Kozari provode \u201emasovna strijeljanja i klanja\u201c.<\/p>\n

Nakon toga Mileta opet otkriva toplu vodu pa obja\u0161njava da je cilj operacije Nijemaca i NDH na Kozari bio i \u201enesumnjivo etni\u010dko (\u2026) \u010di\u0161\u0107enje stanovni\u0161tva\u201c, kao i \u201etransfer robovske radne snage u osovinske zemlje\u201c. Dobro jutro kolega Mileta! Pa to sam u mome \u010dlanku opisao, odnosno kako je njema\u010dki general Stahl, nakon \u201e\u010di\u0161\u0107enja\u201c Kozare, \u010dak namjeravao vratiti ku\u0107ama iseljene \u017eene, djecu i starce, ali su ih vlasti NDH uputile u Slavoniju, a zatim su po\u010dele (uglavnom neuspje\u0161no) na kozara\u010dko podru\u010dje naseljavati muslimanske izbjeglice iz drugih dijelova NDH. Dakle o planovima \u201ekolonizacije\u201c Kozare \u201epodobnima\u201c nakon uklanjanja i raseljavanja \u201enepodobnih\u201c pisao sam u mome \u010dlanku, pa je besmisleno da to sada meni Mileta obja\u0161njava. A kada je rije\u010d o transferu robovske radne snage, nije li Diana Budisavljevi\u0107 pri tome zapravo i\u0161la na ruku vlastima NDH i Nijemcima, jer je sudjelovala u tome da predaju djecu, a zatim su te majke upu\u0107ene kao radna snaga u Njema\u010dku? No, o tome Mileta, dabome, \u0161uti, jer mu se ne uklapa u crno-bijelu sliku navija\u010dke intonacije\u2026<\/p>\n

Mileta onda \u201eobja\u0161njava\u201c da \u201elogori\u201c, unato\u010d tome \u0161to se Vjekoslav Luburi\u0107 \u201ebusao u prsa\u201c, nisu mogli primiti sve ljude dovedene s Kozare, \u0161to je dovelo do smrti od gladi i izbijanja tifusa. Meni nije jasno na \u0161to Mileta misli, budu\u0107i da sam u mom \u010dlanku citirao izjavu Miroslava Filipovi\u0107a, usta\u0161kog oficira iz Jasenovca, danoj nakon rata, tijekom istrage pred jugoslavenskim vlastima, koji je izjavio da Vlada NDH i Nijemci nisu Luburi\u0107u, odnosno Usta\u0161koj obrani, uop\u0107e nisu \u017eeljeli prepustiti nadzor nad Srbima iseljenima s Kozare.<\/p>\n

Nakon toga Mileta pi\u0161e o \u201ebari\u0107-vuki\u0107evskoj\u201c fresci o NDH kao ure\u0111enoj utopiji u kojoj su probleme stvorili \u201ekrvolo\u010dni partizani\u201c, a ne politika NDH usmjerena protiv Srba i \u017didova. Gdje sam ja to partizane nazvao \u201ekrvolo\u010dnima\u201c? Volio bih da mi kolega Mileta konkretno navede gdje sam partizane nazvao \u201ekrvolo\u010dnima\u201c. Iz cijeloga niza mojih radova jasno je tko je \u201eprvi po\u010deo\u201c. Prva je po\u010dela NDH sa svojom protusrpskom politikom, iseljavanjem Srba, ubijanjem Srba, udarom na Srpsku pravoslavnu crkvu, ukidanjem srpskog nacionalnog i vjerskog identiteta, \u0161to je dovelo do ustanka srpskog stanovni\u0161tva i nastanka partizanskog i \u010detni\u010dkog pokreta.[3]<\/a> Upravo sam objavio \u010dlanak o vlastima NDH u Banja Luci i<\/p>\n

kako su one 1941. i kasnije postupale u tom smislu i progonile i ubijale Srbe.[4]<\/a> Da, vlasti NDH donijele su i rasne zakone i progonile Rome i \u017didove i deportirale ih u svoje logore i tamo ih masovno ubijali, \u0161to je veliko zlo. A to \u0161to u radu o Kozari, koji je ionako vrlo op\u0161iran, nisam dao uvod u doga\u0111aje od 1941. godine, to ne zna\u010di da mislim da se problem pojavio pojavom \u201ekrvolo\u010dnih partizana\u201c, jer kako bi partizani, na Kozari i drugdje, uop\u0107e nastali i zadobili masovnost da prethodno nije bilo terora NDH? Dakle, Mileta u najmanju ruku svojim selektivnim pristupom obmanjuje \u010ditateljstvo.\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 A tko imalo prati \u0161to pi\u0161e i radi Vuki\u0107, a \u0161to pi\u0161em i radim ja, znaju da ja i Vuki\u0107 nismo \u201edvojac\u201c. Kolega Mileta, ne mogu ja utjecati na to kako \u0107e tko moje radove interpretirati, shva\u0107ati ili prenositi iz njih samo ono \u0161to im odgovara. Zato Va\u0161e povezivanje mene s Igorom Vuki\u0107em smatram \u00a0zlonamjernim i tendencioznim; suprotnim nekakvim akademskim uzusima za koje sigurno mislite da ih posjedujete.<\/p>\n

Mileta \u201ezaklju\u010duje\u201c da je nekima o\u010dito primamljivo \u201ejedan za jedan\u201c preuzeti usta\u0161ku propagandu iz Hrvatskog naroda<\/i>. Da, ja sam u mome \u010dlanku o Kozari op\u0161irno citirao \u010dlanke iz Hrvatskog naroda<\/i> u vezi s Kozarom i djecom s Kozare, ali sam primjerice naveo: \u201eNesumnjivo, cijeli \u010dlanak u Hrvatskom narodu<\/i> imao je sna\u017enu politi\u010dko-promid\u017ebenu i poruku i ne mo\u017ee ga se shvatiti kao kriti\u010dki opis stvarnog stanja\u201c. Ali unato\u010d tome Mileta nastavlja, pa navodi da kopiram \u201epropagandnu konstrukciju NDH\u201c, selektiram samo izvore koji odgovaraju mojoj navodno \u201eutopijskoj, gore opisanoj fantaziji o NDH\u201c. Ne mogu ni\u0161ta objasniti individuama poput Milete i njemu sli\u010dnima. A drugi mogu pro\u010ditati \u0161to pi\u0161em, \u0161to sam pisao o Kozari i ostalo \u0161to sam pisao. Nisam uop\u0107e nepogre\u0161iv, i sam bih danas neke stvari druk\u010dije napisao i rekao, ali mi je izrazito odbojna lako\u0107a kojom Mileta iznosi svoje konstrukcije i pripisuje mi stvari koje nisam izjavio i napisao, bez napora da svoje tvrdnje konkretno argumentira.<\/p>\n

Umjesto \u0161to meni pripisuje \u201efantazije\u201c, \u201eutopije\u201c i selektivnost pri kori\u0161tenju izvora, prvo bi se Mileta trebao suo\u010diti sa svojom selektivno\u0161\u0107u, odnosno utopijskom slikom koju on i nagra\u0111ivani film Dane Budisavljevi\u0107 stvaraju o Diani Budisavljevi\u0107.<\/p>\n

Kao \u0161to sam napisao, a sada ponavljam, prvo Mileta tvrdi da se taj film \u201ejako trudio\u201c prikazati \u201eistinu\u201c. Nakon toga meni, koji sam o tome pisao, \u201eobja\u0161njava\u201c kako je operacija na Kozari poslu\u017eila za slanje Srba kao robovske radne snage u druge osovinske zemlje. Ali Mileta ne spominje da je Diana Budisavljevi\u0107 \u2013 kako je ona sama napisala u svome dnevniku, primjerice u bilje\u0161ci od 13. srpnja 1942. \u2013 sudjelovala u odvajanju majki od djece, nakon \u010dega su majke upu\u0107ene na rad u Njema\u010dku.<\/p>\n

U nagradama ovjen\u010danom filmu Dane Budisavljevi\u0107 koji se \u201ejako trudio\u201c prikazati \u201eistinu\u201c glumica Alma Prica koja glumi Dianu Budisavljevi\u0107 izgovara ovaj tekst:<\/p>\n

Na velikoj livadi pored bolnice borave \u017eene i djeca koja jo\u0161 nisu razdvojena. Majke se nadaju da \u0107e uskoro ku\u0107ama. Ne \u017eele mi predati djecu. A ja znam \u0161to ih \u010deka. Govorim im da sam i sama majka, da mi je suprug lije\u010dnik, pravoslavac, da \u0107emo djecu smjestiti u domove, da \u0107emo se brinuti za njih dok ne budu oslobo\u0111ene\u2026<\/p>\n

No, kada sam \u010ditao dnevnik Diane Budisavljevi\u0107, onda nisam mogao na\u0107i da je ona to na jednom mjestu tako zapisala, odnosno gdje bi to mjesto trebalo biti u dnevniku, odnosno mislim da nekih stvari koje izgovara Alma Prica u dnevniku nema\u2026<\/p>\n

Mileti je o\u010dito od goleme va\u017enosti to \u0161to je Diana Budisavljevi\u0107 preko pojedinih Nijemaca izvr\u0161ila pritisak na NDH da dopusti pu\u0161tanje djece iz logora. Pri tome spominje Wilhelma Knehea i Gustava von Kocziana. Ne negiram, pa i osobno sam pisao o tome, da je Diana Budisavljevi\u0107 intervenirala preko Nijemaca i da oni jesu u tom smislu zna\u010dajni. No, u<\/p>\n

Miletinoj interpretaciji \u2013 kao i u filmu Dane Budisavljevi\u0107 \u2013 ti su Nijemci (djelomi\u010dno) prikazani gotovo kao humanisti, koji eto, dobra srca, poma\u017eu Diani Budisavljevi\u0107\u2026<\/p>\n

Kako navodi Mileta, Diana Budisavljevi\u0107 je i nakon rata ostala u \u201edobrim odnosima\u201c s jednim od tih Nijemaca, stanovitim Wilhelmom Kneheom. Ne znam samo za\u0161to Mileta ne spomene da je taj Knehe bio, u \u010dinu majora, obavje\u0161tajni referent njema\u010dke Feldkommandature u Zagrebu? Ili je to neki drugi Knehe? A sada da se vratim na tog sjajnog njema\u010dkog gospodina, Gustava von Kocziana. On je u filmu Dane Budisavljevi\u0107 prikazan kao fini i \u0161armantni gospodin u fraku koji sjedi u \u201eEsplanadi\u201c i ispija svoje pi\u0107e (glumi ga Boris Ostan) koji izjavljuje Diani-Almi da bi ta \u201esituacija s djecom\u201c mogla djelovati \u201enegativno\u201c na njema\u010dke interese u NDH, jer je \u201ejavnost osjetljiva na djecu\u201c (Die\u00a0\u00d6ffentlicheit\u00a0<\/i>ist<\/i>\u00a0<\/i>immer<\/i>\u00a0<\/i>f\u00fcr<\/i>\u00a0die Kinder sensibilisiert<\/i>…), a zatim mu njegova supruga (glumi je Barbara Prpi\u0107-\u0110urovi\u0107) mudro savjetuje da oko svega toga razgovara s njema\u010dkim generalom u NDH, Edmundom Glaise von Horstenauom.<\/p>\n

No, kada \u010dovjek otvori bilje\u0161ku Diane Budisavljevi\u0107 o tome sastanku s Von Koczianom, onda se vidi da je taj razgovor u nagra\u0111ivanom filmu koji se \u201ejako trudio\u201c prikazati \u201eistinu\u201c ipak konstrukcija. Gdje je to Von Koczian izjavio da je \u201ejavnost osjetljiva na djecu\u201c? Gdje je Von Koczianova \u201esupruga\u201c koja mu mudro savjetuje da o tome govori s Glaise von Horstenauom? Osim toga, kako je to, na odre\u0111eni na\u010din ahistorijski, ta izmi\u0161ljena Von Koczianova re\u010denica \u201ejavnost je osjetljiva na djecu\u201c. Kakva \u201ejavnost\u201c uop\u0107e mo\u017ee postojati u zemljama poput Hitlerove Njema\u010dke ili NDH i \u0161to ta \u201ejavnost\u201c uop\u0107e smije javno prigovoriti?<\/p>\n

Mileta, valjda kao dodatnu \u201epreporuku\u201c liku i djelu Von Kocziana, ne propu\u0161ta spomenuti da je on mo\u017eda pripadao \u201ekrugu\u201c Glaise von Horstenaua. I \u0161to ako je pripadao krugu Glaise von Horstenaua? Nije li on bio austrijski nacist koji je slu\u017eio Hitleru, za kojega nisam primijetio da je suzu pustio kada su nacisti odvodili be\u010dke \u017didove u logore, a kao njema\u010dki (opunomo\u0107eni) general u NDH donosio je naredbe da se strijelja zarobljene partizane, odvodi ljude u logore i likvidira taoce.<\/p>\n

Nasuprot Mileti i nagra\u0111ivanom filmu Dane Budisavljevi\u0107 i njihovom prikazu Von Kocziana, smatram da su stvari stajale ne\u0161to druk\u010dije. Ja pretpostavljam da je Von Koczian potpadao pod Karla Petersena, voditelja ispostave njema\u010dkog Glavnog opunomo\u0107enika za radnu snagu\u00a0 u NDH (Dienststelle Kroatien der Generalbevollm\u00e4chtigten f\u00fcr den Arbeitseinsatz<\/i>). Ovo temeljim na dokumentima, istina iz 1943. godine, iz kojih se vidi da \u201eRittermeister von Koczian\u201c (mo\u017eda je to neki drugi Von Koczian? Ne bih rekao, ali neka Mileta istra\u017ei) radi na odvo\u0111enju radne snage iz NDH na rad u njema\u010dke tvornice aviona (izvor: HR-HDA-492, Taj. Broj: 878\/1943., Taj. Broj: 992\/1943.). Uostalom trebao je Mileta, nakon tri godine istra\u017eivanja i otkrivanja tople vode, barem pro\u010ditati bilje\u0161ku u dnevniku Diane Budisavljevi\u0107 od 9. lipnja 1942., gdje stoji naziv ureda Von Kocziana, koji glasi: Deutsches Ministerium f\u00fcr Arbeiterbeschaffung<\/i>.<\/p>\n

Petersen je 12. lipnja 1942. boravio u logoru Stara Gradi\u0161ka, kako bi me\u0111u logora\u0161ima izdvojio radnu snagu za Njema\u010dku, me\u0111u ostalim i za rad u tvornicama aviona. U jednom njema\u010dkom izvje\u0161taju o tome navedeno je da njema\u010dki predstavnici mogu na rad uputiti samo obitelji sa starijom djecom, a mala djeca moraju biti prepu\u0161tena na brigu NDH, a \u201enu\u017ena posljedica toga je zna\u010di odvajanje\u201c majki od djece, zaklju\u010duje taj njema\u010dki izvje\u0161taj.[5]<\/a><\/p>\n

I gle nevjerojatne slu\u010dajnosti, upravo istoga toga 12. lipnja 1942. Von Koczian zove na razgovor u \u201eEsplanadu\u201c Dianu Budisavljevi\u0107, ali zajedno s dr. Markom Vidakovi\u0107em, i izjavljuje im da je razgovarao, ne s Glaise von Horstenauom, nego sa Slavkom Kvaternikom o osloba\u0111anju djece iz logora.<\/p>\n

I sada \u2013 tko kome poma\u017ee? Poma\u017ee li Von Koczian Diani Budisavljevi\u0107, ili \u0107e i ona njemu na odre\u0111eni na\u010din pomo\u0107i ako sudjeluje u preuzimanju djece, da bi se zatim njihove majke uputilo na rad u Njema\u010dku? Bilo bi dobro da se Mileta malo zapita oko svega ovoga i primjeni malo kriti\u010dkog promi\u0161ljanja, iako sumnjam da posjeduje tu sposobnost\u2026<\/p>\n

Nastavlja dalje Mileta da je posebno \u201euveseljavaju\u0107e\u201c kada se neki \u201ehvataju\u201c za Kamila Breslera, \u010dinovnika Ministarstva udru\u017ebe NDH, kao \u201ekrunski dokaz endeha\u0161kog spa\u0161avanja djece\u201c, budu\u0107i da je on, zaklju\u010duje Mileta, radio suprotno volji ministra udru\u017ebe Lovre Su\u0161i\u0107a. Meni je pak uveseljavaju\u0107e kako je Mileta spreman koristiti isklju\u010divo ono \u0161to mu odgovara, pa pre\u0161utjeti da je Ante Paveli\u0107 u razgovoru s njema\u010dkim poslanikom Kascheom 10. srpnja 1942. izjavio da \u0107e djecu iseljenih s Kozare smjestiti u Jastrebarskom, kao i da je upravo Ministarstvo udru\u017ebe 1. kolovoza 1941. u jednom dopisu navelo:<\/p>\n

Zahvaljuju\u0107i uspje\u0161noj suradnji s Ministarstvo zdravstva uspjelo je u najkra\u0107e vrijeme urediti po nalogu Poglavnika i odluci ministarskog vie\u0107a veliko dje\u010dje prihvatili\u0161te za djecu iz sabirnih logora u Jastrebarskom. Pomenuto prihvatili\u0161te sada je napunjeno, te se ukazala potreba osnutka novog prihvatili\u0161ta u Sisku.<\/p>\n

Da, zaista, za\u0161to se hvatati za Breslera, kada je tu Paveli\u0107 i cijelo ministarsko vije\u0107e, cijela Vlada NDH. Dakle, kada Budisavljevi\u0107 i Bresler odvode i smje\u0161taju djecu u Jastrebarsko oni tu djecu spa\u0161avaju bez znanja vrhovnih glave\u0161ina NDH, ali \u0107emo pre\u0161utjeti da je Paveli\u0107 rekao da \u0107e tu djecu smjestiti u Jastrebarsko. A onda Mileta meni predbacuje selektivno kori\u0161tenje izvora? Ba\u0161 zanimljivo ili samo tek prozirno tendenciozno \u2026<\/p>\n

No, uvijek spreman manipulativno koristiti samo izvore koji mu odgovaraju, Mileta \u0107e kao klju\u010dni dokaz navesti Breslerovu izjavu danu nakon rata, novim komunisti\u010dkim vlastima, odnosno Zemaljskoj komisiji za ratne zlo\u010dine i njegovu izjavu u sklopu prikupljanja podataka za sudski procesu protiv Ante Paveli\u0107a i Andrije Artukovi\u0107a. A tada je Breseler izjavio da je djelovao na spa\u0161avanju djece suprotno volji ministra Su\u0161i\u0107a. A te izjave Breslera, nastavlja dalje Mileta, potvr\u0111uju i izjave drugih \u010dinovnika Ministarstva udru\u017ebe NDH, poput Mihajla Komunickog.<\/p>\n

Tu se pokazuje koliko je Mileta kratke pameti. On sam na drugom mjestu navodi da je izjava sestre Dragice Habazin, koja je s Dianom Budisavljevi\u0107 radila na skrbi za srpsku djecu s Kozare, u materijalima Zemaljske komisije za ratne zlo\u010dine \u201ecenzurirana\u201c, on sam navodi da je Tatjana Marini\u0107 izbrisala sje\u0107anje na Dianu Budisavljevi\u0107, pa time i sam potvr\u0111uje da je, najbla\u017ee re\u010deno, novim komunisti\u010dkim vlastima bilo malo stalo do istine i samo istine. Pa ako je tako \u2013 za\u0161to onda Mileta proturje\u010di sam sebi i poziva se na Breslerovu izjavu pred Zemaljskom komisijom za ratne zlo\u010dine? Zar misli da je Bresler pred novim komunisti\u010dkim vlastima mogao govoriti istinu i samo istinu, ili je govorio ono \u0161to je mislio da \u0107e njega predstaviti u boljem svjetlu i kao protivnika usta\u0161a? Dakle, prvo sam Mileta tvrdi da se u Zemaljskoj komisiji za ratne zlo\u010dine \u201ecenzuriralo\u201c, a onda daje potpunu vjeru izjavi Breslera pred tom istom komisijom. A onda meni govori da selektivno koristim izvore. Kakva dvoli\u010dnost \u2026<\/p>\n

A da sve ovo potvrdim \u017eelim se vratiti na spomenutog Mihajla Komunickog. On je najbolji primjer kako su ljudi, u skladu s okolnostima, mijenjali mi\u0161ljenja i sje\u0107anja. Tako Komunicki kao slu\u017ebenik Opunomo\u0107enog ministra NDH u Banja Luci, u izvje\u0161taju od 9. kolovoza 1942., u vezi s postupkom sa Srbima s Kozare pi\u0161e na na\u010din jednog pouzdanog i vrijednog slu\u017ebenika NDH.[6]<\/a> A onda \u2013 u listopadu 1945., nakon \u0161to je do\u0161la nova vlast i nastupile nove okolnosti, isti se taj Komunicki odmah bacio na opis svih grozota povezanih s<\/p>\n

tim istim doga\u0111ajima.[7]<\/a> Dakle, kojem Komunickom vjerovati? Kojem Bresleru vjerovati? Onima iz 1942. ili onima koji stoje pred novim narodnim vlastima, s kojima nema \u0161ale, pa da malo objasne kako su radili za usta\u0161ki re\u017eim, sjedili u svojim kancelarijama pod Paveli\u0107evom slikom, primali endeha\u0161ka beriva, \u0161etali se po Zrinjevcu, opu\u0161taju\u0107i se uz zvuke limene glazbe Poglavnikovih tjelesnih sdrugova\u2026 Pa su zato, kada su trebali polo\u017eiti ra\u010dune pred narodnom vla\u0161\u0107u, bili nesumnjivo visoko motivirani govoriti istinu, istinu i samo istinu\u2026 Kako da ne, odnosno mo\u017eda i da, ali u smije\u0161nom svijetu Miletinih nategnutih i iskrivljenih interpretacija.<\/p>\n

A sada krenimo dalje da pogledajmo kako Mileta, kao semafor, pali zelena i crvena svjetla \u201eobja\u0161njenjima\u201c koja mu odgovaraju. Dakle, nakon \u0161to je Diana Budisavljevi\u0107 osigurana potporu njema\u010dkog majora-obavje\u0161tajca i njema\u010dkog liferanta ljudskog mesa za potrebe Hitlerovih tvornica aviona, ona sa suradnicima \u2013 a razumljivo protiv volje usta\u0161kih glave\u0161ina \u2013 spa\u0161ava djecu. Pri tome, mudro obja\u0161njava Mileta, ona zaista jest koristila \u201einfrastrukturu\u201c NDH, primjerice Hrvatske dr\u017eavne \u017eeljeznice. Pa razumljivo, kako se nitko toga nije dosjetio. Rezervira\u0161 si pokoji vlak, \u0161to da ne… No, kako Mileta pre\u0161u\u0107uje \u0161to mu ne odgovara on razumljivo ne\u0107e spomenuti da je Ministarstvo udru\u017ebe (valjda suprotno volji i bez znanja ministra Su\u0161i\u0107a?) i po \u201enalogu Poglavnika\u201c 29. srpnja 1942. zatra\u017eilo od Ravnateljstvo Hrvatskih dr\u017eavnih \u017eeljeznica da stavi na raspolaganje vlakove za prijevoz kozara\u010dke djece u Jastrebarsko. Na kraju \u0107e Mileta svoju klimavu konstrukciju zaklju\u010diti tvrdnjom da se NDH u sve uklju\u010dila tek \u201ekasnije\u201c, progla\u0161avaju\u0107i djecu koju je isklju\u010divo Diana Budisavljevi\u0107 sa suradnicima izvela iz logora, \u201edr\u017eavnom siro\u010dadi\u201c kojima se, u slu\u010daju nepostojanja podataka o ro\u0111enju, kao datum ro\u0111enja upisivao 10. travanj, da bi na kraju genijalno zaklju\u010dio: \u201eU tome Paveli\u0107 i Su\u0161i\u0107 doista jesu izravno sudjelovali\u201c. Budu\u0107i da sam daleko po\u0161teniji od Milete, jasno je da se s tom njegovom tvrdnjom u cijelosti sla\u017eem \u2013 da, upravo tako – Paveli\u0107 i Su\u0161i\u0107 zaista jesu sudjelovali u tome da se toj djeci izbri\u0161e identitet i da postanu \u201edr\u017eavna siro\u010dad\u201c. Ali da bi Paveli\u0107 i Su\u0161i\u0107 mogli do\u0107i do toga kona\u010dnog cilja, da bi od te srpske siro\u010dadi i djece odvojene od srpskih majki mogli napraviti dr\u017eavnu siro\u010dad i budu\u0107e \u201edobre Hrvate\u201c \u2013 u sve su se to uklju\u010dili puno prije, pa su oni upotrijebili tu \u201einfrastrukturu\u201c, poslali te vlakove, uputili tu djecu u Jastrebarsko i Sisak, \u0161to ne isklju\u010duje da je u svemu tome sudjelovala Diana Budisavljevi\u0107, a koja, razumljivo i nagla\u0161avam, nije instrument NDH i ima svoje samostalne ciljeve.<\/p>\n

U mom \u010dlanku o Kozari, naveo sam da se sla\u017eem s povjesni\u010darom Tomislavom Duli\u0107em koji je napisao da su nedvojbene zasluge Diane Budisavljevi\u0107 oko spa\u0161avanja srpske djece i vo\u0111enja kartoteke koja \u0107e kasnije omogu\u0107iti da neka od njih budu spojena sa svojim roditeljima, ali je istovremeno svojim djelovanjem \u201enesvjesno\u201c pomogla politici Ante Paveli\u0107a da napu\u0161tane i od roditelja odvojena srpska djeca budu razmje\u0161tena po hrvatskim obiteljima. Dakle ja sam ve\u0107 tada istaknuo zasluge Diane Budisavljevi\u0107, ali smatrao sam i tada, a smatram i sada, da se njezino djelovanje u jednom trenutku poklopilo s planovima samih vlasti NDH i u jednom trenutku ona radi ono \u0161to vlastima NDH odgovara. Ti planovi NDH razumljivo nisu bili nimalo humani jer su djeca odvajana od roditelja. No, smatram da je ipak bolje da su ta djeca odvedena iz Jasenovca, gdje bi sva pomrla ili bila ubijena, a ovako \u2013 iako su ta djeca te\u0161ko stradala i u Jastrebarskom i posebno u Sisku \u2013 ipak su barem dijelom pre\u017eivjela. Svatko dobronamjeran mo\u017ee samo \u017ealiti \u0161to taj broj pre\u017eivjele djece nije bio ve\u0107i.<\/p>\n

Uglavnom, Diana Budisavljevi\u0107, ona stvarna, a ne ona koju konstruira Mileta i film Dane Budisavljevi\u0107, zaista zaslu\u017euje dobar film. I kakav je dobar film mogao biti napravljen. Ali prilika je propu\u0161tena. Nakon vi\u0161egodi\u0161njeg \u201eistra\u017eivanja\u201c i \u201epriprema\u201c i neprestanih najava po raznim medijima, na kraju smo u filmu Dane Budisavljevi\u0107 dobili fragmentarno<\/p>\n

prepri\u010davanje dnevnika Diane Budisavljevi\u0107 uz jo\u0161 nekoliko pojedinosti, pri \u010demu sam opisao kako su odre\u0111ene stvari pre\u0161u\u0107ene ili iskrivljeno predstavljene. Ako je potrebno mogu, vrlo detaljno, ne ovako na brzinu radi potrebe moga odgovora, sekundu po sekundu filma, jo\u0161 detaljnije opisati zbog \u010dega smatram da se taj film, Miletinim tvrdnjama unato\u010d, nije \u201ejako trudio\u201c prikazati \u201eistinu\u201c, odnosno postaviti pitanje na temelju kojih pouzdanih povijesnih izvora likovi u tom filmu izgovaraju ono \u0161to izgovaraju\u2026<\/p>\n

A uz cijeli stru\u010dni sto\u017eer kojega za svoj film nagra\u0111ivana Dana Budisavljevi\u0107 ima na raspolaganju, Miletu i sve ostale, mo\u017eda joj je netko mogao dobronamjerno savjetovati da, kada je u Beogradu, i ne ide gostovati kod udarnog Vu\u010di\u0107evog novinara Predraga Sarape na TV Happy, Vu\u010di\u0107evu televiziju za pranje mozga.[8]<\/a> Pa onda, kada Mileta pi\u0161e da mi je Ivica Marija\u010di\u0107, urednik zadarskog Hrvatskog tjednika<\/i> \u201eprijatelj\u201c, neka bolje misli na Danu Budisavljevi\u0107 \u010diji je \u201eprijatelj\u201c Predrag Sarapa, udarna pesnica Vu\u010di\u0107evog propagandnog stroja \u2026<\/p>\n

_________________________________________________________________________________________________________________<\/p>\n

[1] Nikica Bari\u0107, \u201eKozara 1942. \u2013 sudbina zarobljenika, civila i djece\u201c, Pilar, \u010casopis za dru\u0161tvene i humanisti\u010dke studije<\/i>, God. XI. (2016.), br. 22(2), 53.-111.<\/p>\n

[2] \u041a\u043e\u0437\u0430\u0440\u0430 \u0443 \u041d\u0430\u0440\u043e\u0434\u043d\u043e\u043e\u0441\u043b\u043e\u0431\u043e\u0434\u0438\u043b\u0430\u0447\u043a\u043e\u043c \u0440\u0430\u0442\u0443, \u0417\u0430\u043f\u0438\u0441\u0438 \u0438 \u0441\u0458\u0435\u045b\u0430\u045a\u0430<\/i>, \u041a\u045a\u0438\u0433\u0430 \u0442\u0440\u0435\u045b\u0430, \u0411\u0435\u043e\u0433\u0440\u0430\u0434 1971., 791.-793.<\/p>\n

[3] Primjerice vidjeti: Nikica Bari\u0107, \u201eJedan dokument o djelovanju povjerenstva za ispitivanje i uspostavljanje javnog mira i poretka u velikim \u017eupama Krbava i Psat, Sana i Luka, te Pliva i Rama (studeni 1941. godine)\u201c, Bosna i Hercegovina 1941: novi pogledi, Zbornik radova<\/i>, Sarajevo: Institut za istoriju u Sarajevu, 2012., 51-66.; Nikica Bari\u0107, \u201eO imenovanju Davida Sin\u010di\u0107a za velikog \u017eupana Velike \u017eupe Gacka i Lika u srpnju 1942. godine\u201c, Historijski zbornik<\/i>, br. 2, Zagreb 2013., 365.-389.; Nikica Bari\u0107, \u201eO osnutku i djelovanju Hrvatske pravoslavne crkve tijekom 1942. i 1943. godine: Primjer Velike \u017eupe Posavje\u201c, Croatica Christiana Periodica<\/i>, br. 74, Zagreb 2014.,135-163.; Nikica Bari\u0107, \u201eOdnos vlasti Nezavisne Dr\u017eave Hrvatske prema srpskom stanovni\u0161tvu u sjevernoj Dalmaciji od aprila 1941. do septembra 1943. godine\u201c, \u0421\u0440\u0431\u0438 \u0438 \u0440\u0430\u0442 \u0443 \u0408\u0443\u0433\u043e\u0441\u043b\u0430\u0432\u0438\u0458\u0438 1941. \u0433\u043e\u0434\u0438\u043d\u0435, \u0417\u0431\u043e\u0440\u043d\u0438\u043a \u0440\u0430\u0434\u043e\u0432\u0430\/Serbs and War in Yugoslavia 1941, Thematic Collection of Articles<\/i>, Beograd: Institut za noviju istoriju Srbije, Muzej \u017ertava genocida, Institut za slavistiku Ruske akademije nauka, 2014., 533.-556.; Nikica Bari\u0107, \u201eHrvatska u Drugome svjetskom ratu\u201c (str. 34-56) u: Nikica Bari\u0107, Ivan Duki\u0107, Kre\u0161imir Erdelja, Klaudija Ga\u0161par, Miljenko Hajdarovi\u0107, Daniel Rafaeli\u0107, Igor Stojakovi\u0107, Mladen Tota, Josipa Valenti\u0107, Drugi svjetski rat, \u010ditanka priru\u010dnik za u\u010ditelje povijesti u osnovnim \u0161kolama i nastavnike povijesti u srednjim \u0161kolama<\/i>, Zagreb: \u0160kolska knjiga 2016.; Nikica Bari\u0107, \u201eBr\u010dko: A case study of state terror of the Independent State of Croatia, 1941-1942\u201d, Terrorism in the Balkans in the 20th<\/sup> and 21st<\/sup> century<\/i>, Edited by Danuta Gibas-Krzak, Toru\u0144: Wydawnictwo Adam Marsza\u0142ek, 2018., 80-100.; Nikica Bari\u0107 \u201ePrilog poznavanju Odsjeka X Glavnog ravnateljstva za javni red i sigurnost Ministarstva unutarnjih poslova Nezavisne Dr\u017eave Hrvatske\u201c, Arhivski vjesnik<\/i>, 61, Zagreb 2018., 225-260.<\/p>\n

[4] Nikica Bari\u0107, \u201eBanja Luka 1941.-1942.\/1943. godine: previranja unutar vlasti Nezavisne Dr\u017eave Hrvatske\u201c, Pilar, \u010casopis za dru\u0161tvene i humanisti\u010dke studije<\/i>, God. XIII (2018.), br. 25(1)-26(2), 91.-156.<\/p>\n

[5] Mirko Per\u0161en, Usta\u0161ki logori<\/i>, Zagreb: Stvarnost, 1966., 85.<\/p>\n

[6] Antun Mileti\u0107, Koncentracioni logor Jasenovac 1941-1945., Dokumenta<\/i>, Knjiga III, Beograd-Jasenovac: Narodna knjiga, Spomen-podru\u010dje Jasenovac, 1987., dok. br. 85.<\/p>\n

[7] Antun Mileti\u0107, Koncentracioni logor Jasenovac<\/i>, Knjiga IV, Jagodina: Gambit, 2007., dok. br. 89.<\/p>\n

[8] https:\/\/www.youtube.com\/watch?v=oFIWpeKdFNE<\/a>, pristup ostvaren 21. srpnja 2020.<\/p>\n

<\/div>\n
<\/div>\n

<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Na portalu Historiografija.hr objavljen je 17. srpnja 2020. razgovor s povjesni\u010darom i filmologom Silvestrom Miletom, pod naslovom \u201ePri\u010da o Diani Budisavljevi\u0107 izmi\u010de svrstavanju u ideolo\u0161ke ladice\u201c. U njemu Mileta govori o svojim istra\u017eivanjima o Diani Budisavljevi\u0107 i suradnji na nagra\u0111ivanom filmu \u201eDnevnik Diane Budisavljevi\u0107\u201c redateljice Dane Budisavljevi\u0107. Mileta se osvrnuo i na moj uradak koji […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_angie_page":false,"page_builder":"","footnotes":"","_links_to":"","_links_to_target":""},"categories":[25],"tags":[],"class_list":["post-4827","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-najave-i-dogadanja"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.hipzg.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4827","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.hipzg.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.hipzg.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.hipzg.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.hipzg.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=4827"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.hipzg.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4827\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.hipzg.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=4827"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.hipzg.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=4827"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.hipzg.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=4827"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}