<\/p>\n
Hrvatski institut za povijest<\/strong><\/p>\n ima \u010dast pozvati Vas na<\/strong><\/p>\n javno predavanje<\/strong><\/p>\n dr. sc. Rudolfa Bari\u0161i\u0107a<\/strong><\/p>\n Studenti Bosne Srebrne u Ugarskoj i Hrvatskoj <\/i><\/strong><\/p>\n 1785.-1843<\/i><\/strong><\/p>\n koje \u0107e se odr\u017eati u utorak 5. studenog 2019. u 19 sati<\/strong><\/p>\n u Zlanoj dvorani Hrvatskog instituta za povijest<\/strong><\/p>\n Opati\u010dka 10, Zagreb<\/strong><\/p>\n \u00a0<\/strong><\/p>\n Pripremaju\u0107i se preoteti je Osmanlijama, Josip II. je 1785. odobrio osnivanje zaklade \u010dijim sredstvima bi se ispla\u0107ivale stipendije kandidatima za sve\u0107enstvo iz Bosne. Premda je skora\u0161nji Dubi\u010dki rat zavr\u0161io habsbur\u0161kim neuspjehom, a Josip je jo\u0161 za njegova trajanja i umro, zaklada je nad\u017eivjela svog tvorca i njezin je rad potrajao sve do sredine 19. st. Dulje ili kra\u0107e vrijeme, stipendiju je u\u017eivalo vi\u0161e od 260 kandidata. Cijeli se proces mo\u017ee podijeliti u tri, vremenski nejednake, faze, a dugo vremena je bio povezan s brojnim problemima organizacijske naravi, ali i sudara opre\u010dnih mentaliteta. Bosanski klerici boravili su u franjeva\u010dkim samostanima diljem Ugarske gdje su nailazili na razli\u010dit prijem svojih doma\u0107ina. Izlaganje \u0107e nastojati ukratko skicirati organizacijski aspekt djelovanja stipendije, ali i ukazati na njegove posljedice. Jednu od njih predstavlja unutarnja polarizacija u redovima Bosne Srebrene koja \u0107e dovesti do kraja procesa 40-ih godina, dok je druga ostavila dublji trag u vidu otvaranja Bosne Srebrene idejama ilirskog pokreta te kasnijem integriranju u suvremenu hrvatsku naciju.<\/strong><\/p>\n