![\"Resized_20191022_093748_1446\"](\"https:\/\/www.hipzg.hr\/wp-content\/uploads\/Resized_20191022_093748_1446.jpg\")
<\/a><\/p>\nMe\u0111unarodni znanstveni skup, \u010detvrti triennale “Gradovi hrvatskog srednjovjekovlja: Grad i crkva”, po\u010deo je u utorak u Zlatnoj dvorani Hrvatskog instituta za povijest, gdje \u0107e tijekom dva dana tridesetak znanstvenika govoriti o temi klju\u010dnoj za razdoblje srednjovjekovlja.<\/p>\n
Hrvatski institut za povijest od 2010. svake tri godine organizira znanstveni skup na temu gradova hrvatskog srednjovjekovlja, na razli\u010dite podteme – prvi se fokusirao na “Vlast i vlasni\u0161tvo”, drugi na “Grad u narativnim vrelima, stvarnost ili fikcija”, a tre\u0107i se odr\u017eao na temu grada i do\u0161ljaka.<\/p>\n
“Svaka od ovih tema, iako je bila istra\u017eena u hrvatskoj historiografiji zaslu\u017euje ve\u0107u sistematizaciju, a nama je va\u017eno da gradove hrvatskog srednjovjekovlja stavimo u \u0161iri geografski kontekst, srednjoeuropskih i sredozemnih prostora”, rekla je u ime organizatora, dr. Irena Benyovsky Latin u uvodnom predavanju.<\/p>\n
Ocijenila je kako je ovogodi\u0161nja tema, grad i crkva, vrlo va\u017ena i gotovo nerazdvojna kada se govori o srednjovjekovnom dru\u0161tvu. “Crkva je bila klju\u010dna u formiranju identiteta gradova, utjecala je na njihov svakodnevni \u017eivot, na ljude svih dru\u0161tvenih slojeva, a imala je i va\u017enu politi\u010dku i ekonomsku ulogu”, dodala je.<\/p>\n
Kao jedan od mnogih suodnosa crkve i grada izdvojila je i \u0161to svojom arhitekturom crkva \u010desto predstavlja simbol pojedinog mjesta po kojemu on postaje prepoznatljiv.<\/p>\n
“S obzirom da je grad vrlo slo\u017een dru\u0161tveni i prostorni fenomen, na na\u0161em skupu inzistiramo na interdisciplinarnosti, pa osim povjesni\u010dara uvijek zovemo i povjesni\u010dare umjetnosti, arheologe, lingviste, grad treba promatrati s razli\u010ditih aspekata”, ustvrdila je.<\/p>\n
Po njezinim rije\u010dima, skup okuplja i kolege iz okolnih zemalja, a svaki rezultira zbornikom na engleskom koji je jako dobro me\u0111unarodno prihva\u0107en, \u010dime se na neki na\u010din hrvatska urbana povijest promovira i izvan granica Hrvatske.<\/p>\n
Na skupu sudjeluje tridesetak znanstvenika koji \u0107e izlaganja prezentirati u okviru deset tematskih sekcija, od kojih su dvije nazvane\u00a0 “Grad,\u00a0 biskup,\u00a0 kurija”. Tre\u0107a i \u010detvrta sekcija obuhva\u0107aju predavanja pod nazivom\u00a0 “Svjetovno i crkveno”, slijedi\u00a0 sekcija “Izvori”, \u0161esta i sedma su “Redovnici i samostani”, osma je “Posjedi”, deveta “Arhitektura,\u00a0 Urbanizam, Arheologija”.<\/p>\n
Me\u0111u ostalim, govorit \u0107e se o kultu sv. Donata nakon mleta\u010dkog preuzimanja Zadra 1409., o templarima i njihovoj ulozi u urbanisti\u010dkom razvoju nekih lokaliteta na obali i u priobalju, o Ivancu kao primjeru naselja izgra\u0111enog oko crkve, o interakciji sve\u0107enstva sa svjetovnim zajednicama u Splitu u 15. i 16. stolje\u0107u, o crkvama i samostanima srednjovjekovnog Iloka te o odnosu urbane elite Gradeca i zagreba\u010dkog biskupa.<\/p>\n
Izvor: Hina<\/em><\/p>\n