<\/p>\n
(21. velja\u010de 2019.g.)<\/p>\n
Ovim putem \u017eelimo javnosti podastrijeti O\u010ditovanje Znanstvenog vije\u0107a Hrvatskog instituta za povijest o Prijedlogu predmetnog kurikuluma povijesti (dalje: Prijedlog) koji je Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske uputilo u javno savjetovanje dana 7. velja\u010de 2019. Uva\u017eavaju\u0107i predmetni kurikul nastave povijesti za osnovne \u0161kole i gimnazije kao dio obrazovnog sustava, kao vode\u0107i hrvatski javni institut posve\u0107en povijesnoj znanosti dr\u017eimo da ona nipo\u0161to ne mo\u017ee biti isklju\u010dena iz procesa oblikovanja i usvajanja predmetnog kurikula povijesti, s obzirom da se radi o regulatornom dokumentu koji predmnijeva definiranje pou\u010davanja povijesti u Republici Hrvatskoj. Prije svega, Znanstveno vije\u0107e Hrvatskog instituta za povijest iznova \u017eeli skrenuti pozornost na naziv dokumenta koji je postavljen u javno savjetovanje, a koji je sadr\u017ean i u Odluci o dono\u0161enju kurikuluma za nastavni predmet Povijest za osnovne \u0161kole i gimnazije u Republici Hrvatskoj Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske koja prethodi dokumentu. Dr\u017eimo da bi naziv Prijedloga svakako trebalo ispraviti u \u201cPrijedlog predmetnog kurikula Povijest\u201d. Pri tome upu\u0107ujemo na poja\u0161njenje akademika Radoslava Kati\u010di\u0107a, tada\u0161njeg predsjednika Vije\u0107a za normu hrvatskog standardnog jezika, upu\u0107enom Ministarstvu znanosti, obrazovanja i \u0161porta RH, te objavljenom u \u010dasopisu Jezik 57 (2010), str. 54-55. Znanstveno vije\u0107e Hrvatskog instituta za povijest svjesno je da je u javnosti o pitanju ovog nazivlja ve\u0107 bilo rasprave, te sa \u017ealjenjem primje\u0107ujemo da se, unato\u010d argumentiranom poja\u0161njenju Vije\u0107a za normu hrvatskoga standardnog jezika, sada ve\u0107 nekoliko godina, od trenutka kada se krenulo u projekt obrazovne reforme, uporno u javnosti, a na\u017ealost i u slu\u017ebenim dokumentima ministarstva u Vladi RH, ignorira mi\u0161ljenje navedenog tijela, te i dalje koristi, pa i normira, izraz kojeg su Vije\u0107e za normu hrvatskog standardnog jezika, kao jo\u0161 niz objavljenih znanstvenih ekspertiza i izjava, argumentirano odbacili.<\/p>\n
Razmotriv\u0161i, pak, predlo\u017eeni dokument predmetnog kurikula Povijest i usporediv\u0161i ga s ranijim ina\u010dicama prijedloga, Znanstveno vije\u0107e Hrvatskog instituta za povijest smatra da su organizacijska podru\u010dja uspostavljena u ovom dokumentu primjereno rije\u0161ena. Ne \u017eele\u0107i u ovom O\u010ditovanju ulaziti op\u0161irnije u metodi\u010dko-didakti\u010dku nomenklaturu iz podru\u010dja odgojno-obrazovnih znanosti, mi\u0161ljenja smo da predlo\u017eene domene – Dru\u0161tvo, Politika, Znanost i tehnologija, Ekonomija i Filozofsko-religijsko-estetsko podru\u010dje – prikladno \u201cpokrivaju\u201d pet razli\u010ditih podru\u010dja ljudske djelatnosti kao okosnice prou\u010davanja i znanja o povijesti. Predlo\u017eeni nastavni kurikul tako\u0111er uklju\u010duje i sedam tehni\u010dkih koncepata (Vrijeme i prostor, Uzroci i posljedice, Kontinuitet i promjena, Povijesni izvori, Povijesna perspektiva, Eti\u010dka prosudba te Usporedba i su\u010deljavanje) koji su uklju\u010deni u razradu odgojno-obrazovnih ishoda. Uspore\u0111uju\u0107i prethodne Prijedloge i ovaj dokument, primijetili smo da je ova ina\u010dica Prijedloga uspostavila poveznicu izme\u0111u ishoda u\u010denja o povijesti i sadr\u017eaja tog pou\u010davanja, sukladno zahtjevima Koordiniranog metodolo\u0161kog pristupa izradi kurikularnih dokumenata, te sukladno ranijim primjedbama na prethodne ina\u010dice Prijedloga, poput recenzije HAZU, koja je prvotnoj ina\u010dici Prijedloga zamjerala upravo nedostatak konkretizacije i isticala odre\u0111enu nerealnost ostvarivanja tada predlo\u017eenih o\u010dekivanih ishoda u osnovno\u0161kolskoj i gimnazijskoj dobi. Pri tome se Znanstveno vije\u0107e Hrvatskog instituta za povijest ne bi slo\u017eilo s nekim kritikama prisutnima u javnosti nakon predstavljanja ove ina\u010dice Prijedloga, po kojima bi ishodi u\u010denja morali biti navedeni u op\u0107enitijem i \u0161irem obliku, budu\u0107i da smo mi\u0161ljenja da je to obilje\u017eje tek jednog od mogu\u0107ih modela pou\u010davanja temeljenih na \u201eishodima u\u010denja\u201c. No, pored toga, u kontekstu trenutno prevladavaju\u0107e paradigme o nu\u017enoj usmjerenosti ka ishodima u\u010denja kao osnovama nastavnog procesa (o \u010demu jo\u0161 uvijek traje i metodi\u010dko-didakti\u010dka debata i radi se tako\u0111er o samo jednom od modela pou\u010davanja), postoje i primjeri u kojima su, unutar modela organiziranog oko ishoda u\u010denja, jasno istaknute veze izme\u0111u usvojenih znanja, vje\u0161tina, sposobnosti ili stavova i definiranog sadr\u017eaja pou\u010davanja. Sa \u017ealjenjem stoga mo\u017eemo zaklju\u010diti da je \u0161teta \u0161to inicijalno, kad se prije nekoliko godina, s prili\u010dnom \u017eurbom, zakora\u010dilo u reformu obrazovnog sustava, nije bilo vi\u0161e sluha i za neke druge modele reformi, poput onih u Hrvatskoj bli\u017eem, srednjoeuropskome okru\u017eju, a ne ponajvi\u0161e onih s engleskog govornog podru\u010dja koji u ovom reformnom zahvatu prete\u017eu.<\/p>\n
Nadalje, Znanstveno vije\u0107e Hrvatskog instituta za povijest je od predstavljanja prvih ina\u010dica Prijedloga kurikula Povijest smatralo da u njemu sadr\u017eaj nastavnih tema za sve razine obrazovanja mora postojati, \u0161to u ovoj ina\u010dici Prijedloga kona\u010dno i jest slu\u010daj. Kurikul nastave povijesti je nastavni \u201cuputnik\u201d (premda taj pojam iz neznanog ili mo\u017eda pomodarskog razloga nije imao priliku afirmirati se pred nepravilno prilago\u0111enom tu\u0111icom kurikulum) te uz potpuno uva\u017eavanje dobre osposobljenosti nastavnika za osmi\u0161ljavanje i izvo\u0111enje nastave, mi\u0161ljenja smo da ovakav dokument i treba biti oblikovan kao skup uputa za planiranje, sadr\u017eaj i izvo\u0111enje nastave, s uspostavljenim o\u010dekivanim odgojno-obrazovnim ishodima te vrednovanjem istih. Dr\u017eimo da sadr\u017eajni okvir u predmetnom kurikulu Povijest ne zna\u010di preskriptivnost, normiranje i ograni\u010davanje autonomije nastavnika, kako se ovih dana ponegdje mo\u017ee pro\u010ditati ili \u010duti u javnosti, budu\u0107i da smatramo da je ona osigurana u ovom Prijedlogu, izme\u0111u ostalog i na na\u010din da nastavnici imaju slobodnu mogu\u0107nost biranja metode pou\u010davanja, s obzirom da ona nigdje nije propisana i nudi znatan prostor za individualnu inicijativu nastavnika i u\u010denika te kreativno osmi\u0161ljavanje nastave.<\/p>\n
Nadalje, u kontekstu te kritike o svojevrsnom \u201epropisivanju\u201c, Znanstveno vije\u0107e Hrvatskog instituta za povijest dr\u017ei da bi dokument, koji nosi epitet temeljnog dokumenta vezanog uz pou\u010davanje povijesti u osnovno\u0161kolskom i gimnazijskom obrazovnom sustavu, trebao definirati fond sastavljen od znanja o nacionalnoj, europskoj i svjetskoj povijesti i vje\u0161tina usmjerenih na prakti\u010dnu dimenziju toga znanja, a kojeg bi svi u\u010denici na prostoru ove dr\u017eave trebali usvojiti, uz uva\u017eavanje znanstvenih spoznaja i rezultata, i dakako uz njegovanje onoga \u0161to mislimo da bi trebalo biti u sr\u017ei nastave povijesti – omogu\u0107avanje mladim ljudima stjecanje znanja o povijesti, kao dijela izgradnje osobnosti, ali i kao jedne od sastavnica izgradnje osobnog i nacionalnog identiteta, ponajprije kao gra\u0111ana hrvatske domovine, potom gra\u0111ana Europe i svijeta, u relaciji i po\u0161tovanju drugoga i drugosti, u skladu s potrebama suvremenoga dru\u0161tva.<\/p>\n
U tom kontekstu, prou\u010davaju\u0107i predlo\u017eeni pregled obveznih tema (sadr\u017eaja) i preporu\u010denih izbornih tema iz predmeta Povijest predstavljen u poglavljima D. Odgojno obrazovni ishodi, sadr\u017eaji i razine usvojenosti po razredima i prate\u0107im tablicama u ovom dokumentu, uo\u010dili smo da je on preciznije razra\u0111en od ranijih, nastoje\u0107i obuhvatiti prethodno spomenuti potrebni okvir znanja i vje\u0161tina. Valja dodati da su pri tome uo\u010dene odre\u0111ene tehni\u010dke i faktografske gre\u0161ke, koje u odre\u0111enoj mjeri mogu biti razumljive s obzirom na nerazumno kratki rok koji je novoimenovana Stru\u010dna radna skupina imala na raspolaganju za doradu kurikula i za koje mislimo da se mogu ispraviti u zavr\u0161noj ina\u010dici dokumenta. Neke primjedbe su navedene i u javnom savjetovanju koje je u tijeku, pa skre\u0107emo pozornost na njih, te preporu\u010damo Stru\u010dnoj radnoj skupini da uva\u017ei sve konstruktivne kritike koje su usmjerene k ispravljanju uo\u010denih faktografskih pogre\u0161aka, kao i prijedloge koji vode pobolj\u0161anju kona\u010dne verzije kurikula. Dodali bismo i da bi bilo dobro da vje\u0161tine koje se spominju na str. 2 Prijedloga koji je sada u javnom savjetovanju budu jo\u0161 jasnije istaknute i obja\u0161njene, s obzirom na njihovu va\u017enost kao pokazatelja u\u010deni\u010dkih postignu\u0107a u razvoju sposobnosti povijesnog razmi\u0161ljanja. Znanstveno vije\u0107e Hrvatskog instituta za povijest mi\u0161ljenja je da okosnica pou\u010davanja povijesti u hrvatskom obrazovnom sustavu, pa tako i temeljnom dokumentu koji ga usmjerava, treba biti nacionalna povijest, i to prikladno i jasno uklopljena u dio europske povijesti, \u0161to hrvatska povijest nedvojbeno jest. Dr\u017eimo da je u ovoj dora\u0111enoj ina\u010dici Prijedloga predmetnog kurikula Povijest, koja se sada nalazi u javnom savjetovanju, ta uklopljenost i uravnote\u017eenost nacionalne povijesti u europskom i svjetskom kontekstu prisutnija nego u prethodnima, \u0161to pozdravljamo.<\/p>\n
Zaklju\u010dno, Znanstveno vije\u0107e Hrvatskog instituta za povijest mi\u0161ljenja je da je ova ina\u010dica Prijedloga predmetnog kurikula Povijest, uz uva\u017eavanje utemeljenih primjedbi iz javnog savjetovanja u poglavlju D. Odgojno obrazovni ishodi, sadr\u017eaji i razine usvojenosti po razredima i prate\u0107im tablicama, za sada najzrelija za mogu\u0107u primjenu u nastavi povijesti.<\/p>\n
<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
O\u010ditovanje Znanstvenog vije\u0107a Hrvatskog instituta za povijesti o Prijedlogu predmetnog kurikuluma povijesti (21. velja\u010de 2019.g.) Ovim putem \u017eelimo javnosti podastrijeti O\u010ditovanje Znanstvenog vije\u0107a Hrvatskog instituta za povijest o Prijedlogu predmetnog kurikuluma povijesti (dalje: Prijedlog) koji je Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske uputilo u javno savjetovanje dana 7. velja\u010de 2019. Uva\u017eavaju\u0107i predmetni kurikul nastave povijesti […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"iawp_total_views":0,"footnotes":""},"categories":[25],"tags":[],"class_list":["post-4145","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-najave-i-dogadanja"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.hipzg.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4145","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.hipzg.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.hipzg.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.hipzg.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.hipzg.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=4145"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.hipzg.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4145\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.hipzg.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=4145"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.hipzg.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=4145"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.hipzg.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=4145"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}