{"id":1755,"date":"2013-03-18T14:41:37","date_gmt":"2013-03-18T13:41:37","guid":{"rendered":"http:\/\/isphr.local\/?p=1755"},"modified":"2013-03-18T14:41:37","modified_gmt":"2013-03-18T13:41:37","slug":"nova-knjiga-ivo-lucic-uzroci-rata","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.hipzg.hr\/en\/nova-knjiga-ivo-lucic-uzroci-rata\/","title":{"rendered":"Uskoro u prodaji nova knjiga Ive Lu\u010di\u0107a – UZROCI RATA. Bosna i Hercegovina od 1980. do 1992. godine"},"content":{"rendered":"

Knjiga dr. sc. Ivice Lu\u010di\u0107a s Hrvatskog instituta za povijest prvorazredan je historiografski rad koji se sastoji od tri klju\u010dna dijela. U prvome, pod naslovom \u201eUvod u rat\u201c, autor pi\u0161e o dinamici politi\u010dkih i dru\u0161tvenih procesa i razumijevanja konteksta u kojem je BiH nastala i razvijala se, kao i svih njenih unutarnjih proturje\u010dnosti, jer bez toga nije mogu\u0107e razumjeti ni uzroke rata ni povode istome koji je izbio u drugoj polovini 1991. i trajao je sve do kraja 1995. godine. To se posebno odnosi na doga\u0111aje iz osamdesetih koji su velikom broju ljudi ostali u maglovitu sje\u0107anju, prekriveni sna\u017enim do\u017eivljajem devedesetih i ratnom traumom. Mnogima su osamdesete, u odnosu na ratne devedesete, ostale u sje\u0107anju kao \u201ezlatno doba\u201d, vrijeme mladosti u kojem se mirno \u017eivjelo, slu\u0161ala glazba \u201enovoga vala\u201d i gledale sportske priredbe, od Olimpijade do Univerzijade. Potisnute su i zaboravljene sve one neugodne strane svakodnevnice, od inflacije i nesta\u0161ice osnovnih \u017eivotnih namirnica pa do razli\u010ditih oblike dru\u0161tvene i politi\u010dke represije.<\/p>\n

Nije malo onih koji \u0107e re\u0107i da je to bilo vrijeme op\u0107eg blagostanja, visokog standarda i pune zaposlenosti i koji \u0107e se zakleti da je jugoslavenska politika \u201ebratstva i jedinstva\u201d, \u201enesvrstanosti\u201d i \u201esocijalisti\u010dkog samoupravljanja\u201d bila najbolja mogu\u0107a politika koja je vrlo uspje\u0161no rje\u0161avala i rije\u0161ila sve probleme s kojima se dru\u0161tva i dr\u017eave nastale nakon raspada Jugoslavije jo\u0161 uvijek suo\u010davaju ne znaju\u0107i kako ih rije\u0161iti. Takvi \u0107e, zapravo, svjesno ili nesvjesno samo reproducirati ideolo\u0161ki postavljenu formulaciju dru\u0161tvene stvarnosti, koja u mnogim slu\u010dajevima i na mnogim razinama nije imala puno veze s istinom, a jo\u0161 manje sa stvarno\u0161\u0107u.<\/p>\n

Upravo u osamdesetima, koje su nedvojbeno jedan od va\u017enih klju\u010deva za razumijevanje doga\u0111aja iz devedesetih, komunisti\u010dka se ideologija sukobila sa stvarno\u0161\u0107u i izgubila vjerodostojnost i mogu\u0107nost da promijeni zahr\u0111ali \u201erazvojni\u201d sustav i prilagodi ga novim prilikama i potrebama. Pokazalo se da gospodarstvo propada, dru\u0161tveni sustav postaje neodr\u017eiva konstrukcija, a problemi za koje je smatrano da su davno rije\u0161eni, izbijaju u prvi plan. Na temelju dostupnoga arhivskog gradiva, objavljenih izvora, literature, te\u0161ko dostupnih posebnih publikacija Slu\u017ebe dr\u017eavne bezbjednosti (SDB) koje su ozna\u010dene najvi\u0161im stupnjem tajnosti, kao i onda\u0161njeg tiska autor je poku\u0161ao rekonstruirati \u201ediskurs sigurnosti\u201d, koji je kao glavni zadatak imao osigurati \u201ere\u017eim dru\u0161tvene istine\u201d instaliran nakon Drugoga svjetskog rata. Htio je pokazati kako je vladaju\u0107a struktura poku\u0161avala taj \u201ediskurs sigurnosti\u201d pretvoriti u prakti\u010dno djelovanje u uvjetima totalitarne diktature te odrediti koga i kako pratiti i nadzirati; koga i kako kazniti, a koga, zbog ovih ili onih razloga, ekskulpirati bez obzira na stvarne postupke. Pri tome je samo ukratko prikazao sustav i teorijske postavke na kojima je on po\u010divao, a puno vi\u0161e prostora posvetio je praksi kroz koju se dru\u0161tveni \u201ere\u017eim istine\u201d poku\u0161avao odr\u017eati.<\/p>\n

Jedan od najve\u0107ih problema s kojim se komunisti\u010dka vlast suo\u010dila bilo je nacionalno pitanje koje je na jugoslavenskoj razini postavljeno tako da je komunisti\u010dkom vodstvu omogu\u0107avalo efikasnu vlast, a svim \u201enarodima i narodnostima\u201d trebalo stvoriti privid zadovoljenja barem minimalnih interesa. Komunisti\u010dke su vo\u0111e dobro znali potencijal nacionalnog pitanja i nacionalnih pokreta pa su sustav tako postavili da su u svakom trenutku mogli izazvati krizu, a onda je kompliciranim mehanizmom vlasti rje\u0161avati, prikazuju\u0107i sebe i svoju ideologiju kao jedini okvir unutar kojeg takve krize mogu biti rije\u0161ene. Bosna i Hercegovina je u tom smislu imala specifi\u010dan polo\u017eaj. Formalno, ona nije bila ni\u010dija nacionalna republika, nego republika triju naroda, \u201eni srpska, ni hrvatska, ni muslimanska, nego i srpska, i hrvatska i muslimanska\u201d. Stvarno, Srbi su bili poslijeratni hegemon i \u201etemeljni narod\u201d, Muslimani su im se pridru\u017eili u vlasti, a zatim zapo\u010deli s njima borbu za dominaciju, a Hrvati su bili tre\u0107i i tre\u0107erazredni narod, koji je bio odre\u0111en za \u017ertvu u praksi ostvarivanja \u201ediskursa sigurnosti\u201d. Slomom komunisti\u010dke ideologije i na njoj izgra\u0111ena sustava na istoku Europe te uru\u0161avanjem me\u0111unarodnog poretka krajem osamdesetih, nestalo je vanjskog okvira koji je dr\u017eao na okupu jugoslavenske republike i narode. Pitanje opstanka nadvilo se iznad svih vi\u0161enacionalnih zajednica, pa tako i SFRJ, odnosno SR BiH. Bio je nu\u017ean novi dru\u0161tveni dogovor. Me\u0111usobno zava\u0111eni nacionalni komunizmi, manipulacija nacionalnim odnosima, vi\u0161ezna\u010dne ideolo\u0161ke formulacije ustavnih odredbi, sustavno onemogu\u0107avanje svake demokratske alternative, op\u0107a militarizacija dru\u0161tva, nedostatak demokratske tradicije i vje\u0161tine mirnog rje\u0161avanja problema onemogu\u0107ili su kompromis i doveli su do ratne tragedije.<\/p>\n

Poseban dio knjige \u010dini poglavlje o politi\u010dkom mitu po kojem su u o\u017eujku 1991. Franjo Tu\u0111man i Slobodan Milo\u0161evi\u0107 \u201edogovorili podjelu Bosne (i Hercegovine)\u201d a onda, u dijaboli\u010dnoj verziji mita, i tijek i kona\u010dni ishod rata. Dok se prethodni dio knjige odnosi na povijest \u2013 ono \u0161to se dogodilo, ovaj se dio odnosi na nepovijest \u2013 ono \u0161to se nije dogodilo \u2013 pa je i pisan na druk\u010diji na\u010din. Naime, nema nikakva dokaza koji bi potvrdio da su Tu\u0111man i Milo\u0161evi\u0107 uop\u0107e razgovarali o podjeli BiH, a svi kasniji doga\u0111aji jasno pokazuju da se ni o \u010demu, pa ni o \u201epodjeli BiH\u201d, nisu dogovorili. Fascinantna je upornost s kojom se zagovornici teze o \u201edogovoru iz Kara\u0111or\u0111eva\u201d odbijaju suo\u010diti s \u010dinjenicama, s jedne, i argumentima zdravorazumske logike, s druge strane. \u201eDogovor u Kara\u0111or\u0111evu\u201d postao je dogma vjernicima u socijalisti\u010dku Jugoslaviju i utemeljiteljski mit konvertitima iz komunisti\u010dkog totalitarizma u liberalnu demokraciju. Radikalan obrat zahtijeva i radikalan mit, \u0161to je manje vjerojatan i \u0161to vi\u0161e ispunjava projekcije i \u017eelje, to vi\u0161e vjernika okuplja. Devedesete godine pro\u0161loga stolje\u0107a samo su nastavak i posljedica osamdesetih i svih ranijih godina, a njegovi glavni protagonisti i sudionici formirani su u osamdesetima i(li) ranije.<\/p>\n

 <\/p>\n

\"Uzroci<\/a>
\nNakladnik: Despot Infinitus d.o.o.<\/p>\n

Sunakladnik: Hrvatski institut za povijest<\/p>\n

Naklada: 6500<\/p>\n

Datum izlaska: 25. o\u017eujka<\/p>\n

Tvrdi uvez, 522 stranice, 62 fotografije i ilustracije<\/p>\n

Cijena 79,90 kuna<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Knjiga dr. sc. Ivice Lu\u010di\u0107a s Hrvatskog instituta za povijest prvorazredan je historiografski rad koji se sastoji od tri klju\u010dna dijela. U prvome, pod naslovom \u201eUvod u rat\u201c, autor pi\u0161e o dinamici politi\u010dkih i dru\u0161tvenih procesa i razumijevanja konteksta u kojem je BiH nastala i razvijala se, kao i svih njenih unutarnjih proturje\u010dnosti, jer bez […]<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"iawp_total_views":2,"footnotes":""},"categories":[26],"tags":[],"class_list":["post-1755","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-knjige-i-casopisi"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.hipzg.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1755","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.hipzg.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.hipzg.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.hipzg.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.hipzg.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1755"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.hipzg.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1755\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.hipzg.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1755"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.hipzg.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1755"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.hipzg.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1755"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}