{"id":12973,"date":"2025-05-16T17:07:20","date_gmt":"2025-05-16T16:07:20","guid":{"rendered":"https:\/\/www.hipzg.hr\/?p=12973"},"modified":"2025-05-16T17:07:20","modified_gmt":"2025-05-16T16:07:20","slug":"dobitnici-godisnje-nagrade-hnopz-a-i-dhp-a-za-2024","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.hipzg.hr\/en\/dobitnici-godisnje-nagrade-hnopz-a-i-dhp-a-za-2024\/","title":{"rendered":"Dobitnici godi\u0161nje nagrade HNOPZ-a i DHP-a za 2024"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/p>\n

I ove godine rad na\u0161ih djelatnica i djelatnika prepoznat je i nagra\u0111en. Na ovogodi\u0161njem Kliofestu \u010dak petero na\u0161ih djelatnika je dobilo nagrade – gotovo u svim kategorijama. \u010cestitamo!<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Nagrada \u201eVjekoslav Klai\u0107\u201c\u00a0 za popularizaciju<\/span><\/strong><\/p>\n

–\u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 dodjeljuje se dr. sc\u00a0<\/span>VIJOLETI HERMAN KAURI\u0106<\/span>\u00a0za doprinos popularizaciji povijesne znanosti, napose tematike Prvoga svjetskog rata, na televiziji, radiju i drugim platformama<\/span><\/p>\n

\"\"Cjelokupan znanstveni put dr. sc. Vijolete Herman Kauri\u0107, vi\u0161e znanstvene suradnice Hrvatskoga instituta za povijest, posve\u0107en je istra\u017eivanju razdoblja Prvoga svjetskog rata i iz toga okvira iska\u010du tek pojedini radovi. Posebno va\u017ena sastavnica njenog javnog djelovanja je popularizacija te velike teme hrvatske povijesti, desetlje\u0107ima marginalizirane u svakom pogledu. Upravo je dr. sc. Vijoleta Herrnan Kauri\u0107 2012. okupila malobrojne znanstvenike i entuzijaste koji su se bavili tom temom. Tako je nastao Inicijativni odbor za obilje\u017eavanje stogodi\u0161njice Velikoga rata, a kasnije i Udruga 1914-1918. Zahvaljuju\u0107i posebice trudu i te skupine ljudi, u posljednjih deset godina odr\u017ean je niz javnih doga\u0111anja, a vrhunac je bila sve\u010dana dr\u017eavna komemoracija u Zagrebu. No, najve\u0107i utjecaj na podizanje javne svijesti o va\u017enosti Prvoga svjetskoga rata za Hrvatsku izvr\u0161ili su dokumentarci Kre\u0161imira \u010cokoli\u0107a u produkciji HRT-a, u kojima je Vijoleta Herman Kauri\u0107 aktivno sudjelovala. Njeno gostovanje u radijskim emisijama \u201ePovijesne kontroverze\u201c na HR3 u nekoliko navrata i drugi oblici popularizacije, npr. u povodu 110. obljetnice (2024.), uvijek su za temu imali Prvi svjetski rat, o kojemu mnogi dugo nisu znali gotovo ni\u0161ta. To bjelodano pokazuje koliko se isplatio vi\u0161egodi\u0161nji trud ulo\u017een u promoviranje va\u017enosti Velikoga rata i razvijanje kulture sje\u0107anja na taj rat na podru\u010dju Hrvatske.<\/span><\/p>\n

\n

Nagrada \u201eMirjana Gross\u201c za knjigu<\/span><\/strong><\/p>\n

–\u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 dodjeljuje se dr. sc.\u00a0<\/span>DAVORU MARIJANU<\/span>\u00a0za knjigu\u00a0<\/span>Hrvatska u Jugoslaviji 1980-ih: La\u017ena svijest i svjesna la\u017e<\/span><\/p>\n

\"\"Dr. sc. Davor Marijan radi kao znanstveni savjetnik u Hrvatskom institutu za povijest. Bavi se istra\u017eivanjem suvremene hrvatske povijesti. Do objave knjige\u00a0<\/span>Hrvatska u Jugoslaviji 1980-ih: La\u017ena svijest i svjesna la\u017e<\/span>\u00a0u hrvatskoj je historiografiji bila objavljena samo jedna knjiga o Hrvatskoj u Jugoslaviji u 1980-ima, i to jo\u0161 davne 1986. godine. Knjiga je pisana historiografskom metodom, kombiniraju\u0107i analizu povijesnih izvora s konzultiranjem relevantne povijesne i druge literature. Autor svoju naraciju temelji na analizi ogromnog broja izvora i \u0161iroke literature, na temelju kojih je dao prikaz Hrvatske u Jugoslaviji u razdoblju od smrti Josipa Broza Tita do vi\u0161estrana\u010dkih izbora u prolje\u0107e 1990. godine. Autor je pokazao koliko su 1980-te bile kompleksne godine i za\u0161to s pravom nose naziv godine \u201ehrvatske \u0161utnje\u201c. Naime, te\u017ei\u0161ni dio knjige odnosi se na \u201eslu\u010dajeve\u201c koji su po partijskom poimanju ugro\u017eavali njezin interes i koji su etiketirani kao kontrarevolucija, a koji su slu\u017ebeno bili u domeni politi\u010dko-sigurnosne situacije. Usporednim prikazom raznih slu\u010dajeva iz drugih republika, autor je pokazao u kojoj je mjeri Jugoslavija bila nedovr\u0161ena dr\u017eava, a njezina politi\u010dka elita bez odr\u017eivog upori\u0161ta. Knjiga dr. sc. Davora Marijana\u00a0<\/span>Hrvatska u Jugoslaviji 1980-ih: La\u017ena svijest i svjesna la\u017e\u00a0<\/span>istra\u017eiva\u010dki je otvorila va\u017eno razdoblje suvremene hrvatske povijesti o kojem su na\u0161e spoznaje do sada bile manjkave i povr\u0161ne te dobrim dijelom utemeljene na pojedina\u010dnim iskustvima.\u00a0<\/span><\/p>\n

\n

Nagrada \u201eTadija Smi\u010diklas\u201c za objavljivanje arhivskog gradiva<\/span><\/strong><\/p>\n

–\u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 dodjeljuje se prof. dr. sc.\u00a0<\/span>IVANU MAJNARI\u0106U<\/span>\u00a0i dr. sc.\u00a0<\/span>ANTI BE\u0106IRU<\/span>\u00a0za objavljivanje izvora\u00a0<\/span>Introitus et exitus communium mediaevalium Adriatici orientalis. Volum I. Spalatum et Tragurium \/\u00a0<\/span>Spisi prihoda i rashoda srednjovjekovnih isto\u010dnojadranskih gradova. Svezak I. Split i Trogir<\/span><\/p>\n

\"\"Knjiga gradiva koje su priredili prof. dr. sc. Ivan Majnari\u0107 i dr. sc. Ante Be\u0107ir rezultat je njihova minucioznoga rada na transkripciji i analizi arhivskoga gradiva, koje je od izuzetne va\u017enosti za povijest kasnosrednjovjekovnih gradova Splita i Trogira, odnosno uop\u0107e kasnosrednjovjekovnih kraljevstava Dalmacije i Hrvatske. Djelo predstavlja izuzetno vrijedan doprinos historiografiji donose\u0107i temeljito kriti\u010dki obra\u0111en korpus srednjovjekovnih dokumenata koji na latinskom jeziku svjedo\u010de o ekonomskom i administrativnom \u017eivotu isto\u010dno-jadranskih gradova, konkretno Splita i Trogira. Rije\u010d je o registrima prihoda i rashoda iz 14. i 15. stolje\u0107a, koji predstavljaju izvor od neprocjenjive va\u017enosti za prou\u010davanje na\u010dina funkcioniranja gradskih financija, trgovine, uprave i distribucije komunalnih resursa u srednjovjekovnoj Dalmaciji. Ovim djelom autori su ponudili akademskoj zajednici cjelovito transkribirane i suvremeno prire\u0111ene spise s regestama i na hrvatskom i talijanskom jeziku, a njih su u uvodnoj studiji na hrvatskom i talijanskom jeziku kontekstualizirali i smjestili u \u0161iri okvir o razvoju gradskih blagajni i oblikovanju sustava prihoda i rashoda u srednjovjekovnim gradovima isto\u010dnoga Jadrana.<\/span><\/p>\n

\u00a0<\/span><\/p>\n

Nagrada \u201eTadija Smi\u010diklas\u201c za objavljivanje arhivskog gradiva<\/span><\/strong><\/p>\n

–\u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 dodjeljuje se dr. sc.\u00a0<\/span>LOVORKI \u010cORALI\u0106<\/span>\u00a0i dr. sc.\u00a0<\/span>FILIPU NOVOSELU<\/span>\u00a0za objavljivanje izvora\u00a0<\/span>Gradivo za povijest isto\u010dnoga Jadrana u ranom novom vijeku<\/span>,\u00a0<\/span>sv. IV \/\u00a0<\/span>Fontes spectantes historiam Adriatici orientalis priscae aetatis recentioris<\/span>, vol. IV:\u00a0<\/span>Spisi zadarskoga bilje\u017enika Franje Sorinija (1659.\u20131662.)<\/span>\u00a0<\/span>\/\u00a0<\/span>Acta notarii iadrensis Francisci Sorini (1659-1662)<\/span><\/p>\n

\"\"S obzirom na karakter i raznovrsnost objavljenih isprava, knjiga prire\u0111enog gradiva dr. sc. Lovorke \u010corali\u0107 i dr. sc. Filipa Novosela, iskusnih i ve\u0107 dokazanih znanstvenika u prire\u0111iva\u010dkoj djelatnosti izvornog gradiva ranoga novog vijeka, \u010dini prvorazredni povijesni izvor za razmatranje dru\u0161tvenih diferencijacija, gospodarskih interakcija, ali i uop\u0107e svakodnevnog \u017eivota u Zadru i njegovu okru\u017eenju sredinom 17. stolje\u0107a. Budu\u0107i da se djelovanje zadarskoga bilje\u017enika Franje Sorinija ve\u0107im dijelom protezalo unutar trajanja Kandijskoga rata, ovaj pothvat prire\u0111ivanja izvornoga arhivskog gradiva zasigurno \u0107e biti od koristi istra\u017eiva\u010dima najrazli\u010ditijih aspekata povijesti dalmatinskih komuna unutar navedenoga razdoblja. Budu\u0107i da su prire\u0111iva\u010di osobitu pozornost pri prijepisu isprava posvetili o\u010duvanju izvornosti rukopisa, priredili su kvalitetan materijal i za prou\u010davanje talijanskoga jezika (napose mleta\u010dkoga dijalekta) stru\u010dnjacima i istra\u017eiva\u010dima zainteresiranima za problematiku s podru\u010dja lingvistike, filologije i paleografije. Navedeno u potpunosti ukazuje i na interdisciplinarne potencijale ove knjige za prou\u010davanje turbulentnog i kompleksnog 17. stolje\u0107a na isto\u010dno-jadranskom prostoru.\u00a0<\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

I ove godine rad na\u0161ih djelatnica i djelatnika prepoznat je i nagra\u0111en. Na ovogodi\u0161njem Kliofestu \u010dak petero na\u0161ih djelatnika je dobilo nagrade – gotovo u svim kategorijama. \u010cestitamo!       Nagrada \u201eVjekoslav Klai\u0107\u201c\u00a0 za popularizaciju –\u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 dodjeljuje se dr. sc\u00a0VIJOLETI HERMAN KAURI\u0106\u00a0za doprinos popularizaciji povijesne znanosti, napose tematike Prvoga svjetskog rata, […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"iawp_total_views":12,"footnotes":""},"categories":[31,29,34],"tags":[],"class_list":["post-12973","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-aktualnosti","category-newsletter","category-rezultati-istrazivanja"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.hipzg.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12973","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.hipzg.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.hipzg.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.hipzg.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.hipzg.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=12973"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.hipzg.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12973\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":12984,"href":"https:\/\/www.hipzg.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12973\/revisions\/12984"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.hipzg.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=12973"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.hipzg.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=12973"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.hipzg.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=12973"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}