{"id":1055,"date":"2012-01-24T17:10:00","date_gmt":"2012-01-24T16:10:00","guid":{"rendered":"http:\/\/161.53.107.3:8013\/?p=1055"},"modified":"2012-01-24T17:10:00","modified_gmt":"2012-01-24T16:10:00","slug":"mladen-ancic-na-rubu-zapada-tri-stoljeca-srednjovjekovne-bosne","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.hipzg.hr\/en\/mladen-ancic-na-rubu-zapada-tri-stoljeca-srednjovjekovne-bosne\/","title":{"rendered":"Mladen An\u010di\u0107: Na rubu Zapada: tri stolje\u0107a srednjovjekovne Bosne"},"content":{"rendered":"<p><em>Iz predgovora:<\/em><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Na rubu Zapada: tri stolje\u0107a srednjovjekovne Bosne, knjiga rasprava Mladena An\u010di\u0107a nastajala je tijekom posljednjih petnaestak godina, u vrlo razli\u010ditim prigodama i s vrlo razli\u010ditim povodima. Ove su rasprave, isti\u010de autor, &#8220;\u010dvrsto povezane na na\u010din koji je svojedobno opisao Umberto Eco, ustvrdiv\u0161i kako pi\u0161u\u0107i cijeli \u017eivot zapravo tra\u017eimo tek jednu jedinu rije\u010d. U ovom slu\u010daju ta jedna rije\u010d trebala bi opisati povijest zemlje u kojoj je nastala i tijekom srednjeg vijeka se razvila politi\u010dka tvorba koju danas nazivamo &#8220;srednjovjekovna Bosna&#8221;, &#8220;Bosanski Banat&#8221; ili &#8220;Bosansko Kraljevstvo&#8221;. Tu, na samome rubu europskoga Zapada, gdje je taj dru\u0161tveni prostor zavr\u0161avao a jo\u0161 nije po\u010dinjao drugi dru\u0161tveni prostor, onaj srednjovjekovnoga europskoga Istoka, &#8220;Bizantske zajednice naroda&#8221;, razvila se i nekoliko stolje\u0107a \u017eivjela neobi\u010dna i ve\u0107 za svoje doba egzoti\u010dna politi\u010dka zajednica. U posljednjih petnaestak godina poku\u0161avao sam razabrati kako je tekao razvoj te zajednice, pod kakvim utjecajima je ostvarivan i kakve je rezultate dao. Pri tom sam nerijetko poku\u0161avao razbiti historiografske mitove o srednjovjekovnoj Bosni, nastale u prvome redu iz politi\u010dkih pobuda modernih povjesni\u010dara, koje je zapravo mnogo vi\u0161e zanimala politi\u010dka sada\u0161njost i budu\u0107nost te zemlje no njezina srednjovjekovna povijest.<br \/>\nStoga \u010ditatelja koji \u0107e ustrajati na ideji da ipak pro\u010dita stranice koje slijede ne trebaju iznenaditi op\u0161irniji osvrti na pojedina historiografska djela s o\u0161trom kriti\u010dkom \u017eaokom. Dakako, onom \u010ditatelju koji na\u0111e strpljenja do\u0107i do kraja knjige ostaje prosuditi koliko su moji argumenti u pobijanju stavova koje smatram ekstrapolacijom modernih politi\u010dkih programa uvjerljivi. Isto vrijedi i za uvjerljivost argumenata na kojima se temelje moji zaklju\u010dci glede nekih va\u017enih pi-tanja. No, bez obzira na uvjerljivost, odnosno neuvjerljivost tih argumenata i zaklju\u010daka, bio bih vrlo zadovoljan ako bi se kao kona\u010dni rezultat svega \u0161to sam govorio i pisao o srednjovjekovnoj Bosni po\u010delo govoriti i pisati na na\u010din druk\u010diji od onoga koji je prevladavao dosad. Rije\u010d je, naime, o tomu da bi kona\u010dno tu srednjovjekovnu Bosnu trebalo prestati promatrati kao zasebni i samodostatni mikrokozmos, koji nije imao nikakvih veza i dodira s ostatkom srednjovjekovnog svijeta.<br \/>\nMnogo \u0161to\u0161ta od onog \u0161to se u Bosni doga\u0111alo od 13. do 15. stolje\u0107a mogu\u0107e je razumjeti tek iz konteksta europskog srednjovjekovlja, i to, vrlo precizno, onog zapadnog. Koliko uvjerljivo sam tu osnovnu misao uspio dokazati dakako ne mogu sam prosuditi, no ako ona poslu\u017ei kao poticaj i polazna to\u010dka za druga i druk\u010dija razglabanja moj \u0107e temeljni zadatak biti uspje\u0161no obavljen&#8217;.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Iz predgovora: Na rubu Zapada: tri stolje\u0107a srednjovjekovne Bosne, knjiga rasprava Mladena An\u010di\u0107a nastajala je tijekom posljednjih petnaestak godina, u vrlo razli\u010ditim prigodama i s vrlo razli\u010ditim povodima. Ove su rasprave, isti\u010de autor, &#8220;\u010dvrsto povezane na na\u010din koji je svojedobno opisao Umberto Eco, ustvrdiv\u0161i kako pi\u0161u\u0107i cijeli \u017eivot zapravo tra\u017eimo tek jednu jedinu rije\u010d. U [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":882,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"iawp_total_views":11,"footnotes":""},"categories":[28],"tags":[],"class_list":["post-1055","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-dom-i-svijet"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.hipzg.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1055","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.hipzg.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.hipzg.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.hipzg.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.hipzg.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1055"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.hipzg.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1055\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.hipzg.hr\/en\/wp-json\/"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.hipzg.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1055"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.hipzg.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1055"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.hipzg.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1055"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}