{"id":1047,"date":"2012-01-24T17:05:31","date_gmt":"2012-01-24T16:05:31","guid":{"rendered":"http:\/\/161.53.107.3:8013\/?p=1047"},"modified":"2012-01-24T17:05:31","modified_gmt":"2012-01-24T16:05:31","slug":"ivo-peric-hrvatski-drzavni-sabor-od-1848-2000-sv-i-ii-i-iii","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.hipzg.hr\/en\/ivo-peric-hrvatski-drzavni-sabor-od-1848-2000-sv-i-ii-i-iii\/","title":{"rendered":"Ivo Peri\u0107: Hrvatski dr\u017eavni sabor od 1848. &#8211; 2000., sv. I., II., i III."},"content":{"rendered":"<p><em>Predgovor iz knjige:<\/em><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Povijest hrvatskoga naroda vrlo je bogata i zanimljiva. U njenom bogatstvu i zanimljivosti nazo\u010dne su svojom djelatnom opstojno\u0161\u0107u i mnoge ustanove, medu kojima je Hrvatski dr\u017eavni sabor jedna od najstarijih i najzna\u010dajnijih.<br \/>\nU dugoj povijesti Hrvatskoga dr\u017eavnoga sabora najdulje je bilo razdoblje njegova stale\u0161kog ustroja. To je razdoblje trajalo od druge polovice 13. stolje\u0107a do 1847. Do zaklju\u010dno s tom godinom (1847.) svi su saborski zapisnici ra\u0111eni na latinskom jeziku. Od 1848. Sabor je postao predstavni\u010dko tijelo, moderni hrvatski parlament, s hrvatskim kao slu\u017ebenim jezikom.<br \/>\nOd druge polovice XIX. stolje\u0107a, kad se hrvatska povijesna znanost po\u010dela ubrzanije razvijati na \u0161irim osnovama istra\u017eivanja i kori\u0161tenja izvorne grade, nastao je ve\u0107i interes i za saborske spise, a time i za povijest Sabora. Prvo poduzetnije istra\u017eivanje i izdavanje saborskih spisa obavio je Ivan Kukuljevi\u0107 Sakcinski. On je u III. svesku svoga djela &#8220;Jura Regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae&#8221; (1862.) donio vi\u0161e od stotinu saborskih zaklju\u010daka iz vremena od 1273. 1848. Sabiru\u0107i povijesnu gra\u0111u za Akademijinu zbirku &#8220;Diplomati\u010dki zbornik Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije (Codex diplomaticus Regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae) &#8220;, Tadija Smi\u010diklas je uvrstio u tu zbirku i pojedine saborske spise. Vrlo zna\u010dajan posao u pogledu sustavne prezentacije saborskih spisa obavio je Ferdo \u0160i\u0161i\u0107. On je priredio za tisak saborske spise od 1526. do 1630., te ih objavio u Akademijinoj zbirci &#8220;Monumenta spectantia historiam Slavorum meridionalium&#8221; pod naslovom &#8220;Acta comitialia regno Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae. Hrvatski saborski spisi&#8221; u 5 knjiga, tiskanih od 1912. do 1918.<br \/>\nTaj posao, kako ga je \u0160i\u0161i\u0107 zapo\u010deo, nastavili su i dovr\u0161ili suradnici Hrvatskog dr\u017eavnog arhiva: Josip Barbari\u0107, Josip Buturac, Ivan Filipovi\u0107, Metod Hrg, Josip Kolanovi\u0107, Mate Kri\u017eman, Andrija Lukinovi\u0107, Miljenko Pand\u017ei\u0107, Mirko Stanisavljevi\u0107, Ranko Su\u010di\u0107, Vesna \u0160ojat i Bartol Zmai\u0107, koji su priredili za tisak i u izdanju tog Arhiva objavili preostale latinski pisane saborske spise od 1631. do 1847. pod naslovom &#8220;Zaklju\u010dci Hrvatskog sabora&#8221; u 12 knjiga, tiskanih od 1958. do 1980. Nakon tog pothvata, suradnici Hrvatskog dr\u017eavnog sabora: Josip Barbari\u0107, Jozo Ivanovi\u0107, Josip Kolanovi\u0107, Andrija Lukinovi\u0107 i Vesna \u0160ojat obavili su jo\u0161 jedan zna\u010dajan posao: priredili su za tisak i u izdanju tog Arhiva objavili latinski pisane spise Konferencija (saborskih radnih tijela) od 1689. do 1848. pod naslovom &#8220;Hrvatske kraljevinske konferencije&#8221; u 5 knjiga, tiskanih od 1985. do 1993.<br \/>\nObjavljivanjem tih vrela u\u010dinjen je izuzetno koristan posao, koji \u0107e bitno olak\u0161ati i ubrzati rad onih istra\u017eiva\u010da koji se odlu\u010de na temeljitije izu\u010davanje povijesti hrvatskog stale\u0161kog saborovanja.<br \/>\nMoju istra\u017eiva\u010dku znati\u017eelju privla\u010dila je ponajvi\u0161e novija povijest hrvatskog parlamentarnog djelovanja od 1848. do na\u0161ih dana. Prvi rezultat te znati\u017eelje bila je moja knjiga o Dalmatinskom saboru, objavljena jo\u0161 prije dvadeset godina. Rad Hrvatskog sabora u drugoj polovici 19. i tijekom 20. stolje\u0107a mogu\u0107e je pratiti na osnovi prete\u017eno publiciranih stenografskih zapisnika njegovih zasjedanja, na osnovi raznih arhivalija, kao i na osnovi novin-skih i drugih izvje\u0161taja. Sve je to u pripremi ove knjige kori\u0161teno, kao \u0161to je kori\u0161tena i literatura o Saboru i o op\u0107im prilikama, o kojima se daju podaci u popratnim bilje\u0161kama. S obzirom na to da sva konzultirana literatura nije mogla u\u0107i u te bilje\u0161ke (kako bi se izbjegla njihova opse\u017enost), ta \u0107e literatura, dakako, biti dodatno navedena i to na kraju tre\u0107ega sveska ove knjige.<br \/>\nOva knjiga sastoji se od tri sveska. Prvi svezak &#8211; nakon uvodnog pregleda saborskog djelovanja do 1847. &#8211; obuhva\u0107a razdoblje od 1848. do 1867. U drugom svesku prikazuje se sa<br \/>\nborski rad od 1868. do 1918. Tre\u0107i svezak bavi se razdobljem od 1918. do danas. Premda je Sabor u razli\u010ditim vremenima imao raznolike nazive (do 1847. na latinskom, a od 1848. na hrvatskom jeziku), on je uvijek bio izraz, reprezentant i \u010duvar hrvatske dr\u017eavnosti, pa mu zbog toga &#8211; ukupno uzev\u0161i &#8211; najvi\u0161e i pristaje naziv istaknut u naslovu ove knjige.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Predgovor iz knjige: Povijest hrvatskoga naroda vrlo je bogata i zanimljiva. U njenom bogatstvu i zanimljivosti nazo\u010dne su svojom djelatnom opstojno\u0161\u0107u i mnoge ustanove, medu kojima je Hrvatski dr\u017eavni sabor jedna od najstarijih i najzna\u010dajnijih. U dugoj povijesti Hrvatskoga dr\u017eavnoga sabora najdulje je bilo razdoblje njegova stale\u0161kog ustroja. To je razdoblje trajalo od druge polovice [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":886,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"iawp_total_views":16,"footnotes":""},"categories":[28],"tags":[],"class_list":["post-1047","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-dom-i-svijet"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.hipzg.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1047","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.hipzg.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.hipzg.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.hipzg.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.hipzg.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1047"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.hipzg.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1047\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.hipzg.hr\/en\/wp-json\/"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.hipzg.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1047"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.hipzg.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1047"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.hipzg.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1047"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}